U Etnografskom muzeju u Beogradu u toku je izložba o jugoslovenskim emigrantima koji su u kanadskim rudnicima i prerijama radili početkom 20. vijeka. Od 1924. do 1930. godine u Canadu je iz ex Jugoslavije otišlo oko 25000 ljudi. Mislili su da će ostati po 3-4 godine, ali se svega njih 3000 vratilo u zemlju. Autor izložbe Milovan Mračević građu je pronašao u Canadi i u Arhivu ex Jugoslavije gdje se nalaze dosijei 5000 emigranata koji su sačuvani u kutijama Fonda 420 Konzulata Kraljevine Jugoslavije u Montrealu, prenosi RTS.
Milovan Mračević i Rada Đokić Stojadinović
Inače, Milovan Mračević je rođen u Vancouveru. Diplomirao je i magistrirao historiju na Univerzitetu Britanske Kolumbije.
Mračevići su rodom iz Hercegovine. Milovanov deda Lazar radio je kao rudar u Nevadi, a otac Petar u Canadi, gdje je vremenom postao vlasnik jednog hotela. Posljednja želja mu je bila da mu pepeo iz Canade donesu i razveju po rodnoj Hercegovini. Zapisao je da je otišao u pečalbu da bi promijenio krov na štali, sebi kupio odijelo, a djevojci zlatan prsten da je zaruči.
Tada se u obećanu Canadu putovalo parobrodom 10 dana, a karta je koštala koliko cijelo seosko imanje-tadašnjih 260 dolara. Kartu bi uzimali na kredit, a imanje bi bilo pod hipotekom.
Samo su oni koji su bili potpuno zdravi mogli otići na rad u Canadu. Mnogi su se zbog teških uvijeta rada razboljevali od tuberkuloze ili rudarske bolesti silikoze i u Canadi umirali. Neki su govorili “došli smo samo na nekoliko godina, a izgubili smo sve”.
Većina je željela da se vrati da umre u otadžbini.
Fotografije za iseljeničke pasoše
Posjetioci izložbe koja će trajati do 5. septembra moći će čuti Milovanove intervjue sa srpskim rudarima snimljene u Canadi prije tridesetak godina.
Milovan Mračević napisao je i kazališni komad Sunce tuđeg neba i novu dramu Dvadeseti vek.
Izložba Sunce tuđeg neba-doseljenici iz Jugoslavije u Kanadu 1924-1930 priređena je povodom 150 godina Kanadske konfederacije.
Izvor: RTS
