Fotoizložbom domaćoj publici je predstavljen dio bogatog rukopisnog fonda Ruske državne biblioteke, od posebnog značaja za historiju srpske pismenosti.
Zamjenik upravnika NBS i rukovodilac Sektora za bibliotečko-informacionu delatnost dr. Vladan Trijić osvrnuo se na sveukupno stanje rasutog srpskog rukopisnog naslijeđa primjetivši da se u ex Jugoslaviji čuvalo otprilike isto onoliko rukopisa koliko i van nje, da bi u Srbiji ostala možda tek petina te baštine, prenosi RTS.
Do toga je došlo, kako je rekao, uništavanjem i rasejavanjem.
“Prirodno i nasilno uništavanje svelo je sveukupno nasleđe na hiljade rukopisa od desetina i stotina hiljada, dok je rasejavanje dovelo do toga da su i te hiljade raštrkane po javnim institucijama i privatnim kolekcijama od Vladivostoka do New Yorka”, ukazao je Trijić.
“Srpsko rukopisno nasleđe, izuzetno raznovrsno i vredno, sačuvano je u relativno malom broju primeraka što nam, pomalo paradoksalno, budi nadu da će u budućnosti biti moguće njegovo virtuelno okupljanje”, dodao je Trijić.
Autorica izložbe i glavni paleograf Ruske državne biblioteke dr. Marina Semjonovna Krutova rekla je da ta institucija čuva više od 680.000 jedinica rukopisa od 11. do 21. veka na svim slavenskim jezicima i da poseban značaj imaju spomenici pisani ćirilicom.
U Narodnoj biblioteci Srbije predstavljeni su jedinstveni spomenici srpske pismenosti, rukopisne knjige i arhivska građa iz perioda od 14. do 19. vijeka, pisani srpskom redakcijom crkvenoslavenskog jezika, zatim na ruskoslavenskom jeziku, srpskom i ruskom narodnom jeziku.
Pažnju naročito privlači, kako je primijetila autorica, znamenita Raška krmčija, zbornik crkvenih pravila i državnih zakona, pisana na pergamentu 1305. godine u Rasu, za manastir Hilandar.
U svim slavenskim zemljama, prema riječima Krutove, posebno se poštovao svetitelj Nikola Mirlikijski, a u Ruskoj državnoj biblioteci se nalazi i čuveni spomenik slavenske pismenosti sačinjen u skriptorijumu Kremlja, koji sadrži više od 430 minijatura, a među njima su i 34 minijature sa predstavama Stefana Dečanskog i članova njegove porodice.
Cilj izložbe, koja se može pogledati do 22. juna, a realizira se u suradnji s Fondacijom “Andreja Prozvanog”, jeste da ukaže na kulturno-historijsku osnovu jedinstva bratskih slavenskih naroda i na njen, ne samo nacionalni, nego i svetski značaj, istakla je Krutova.
Izvor: RTS