Danas je 40 godina od smrti Josipa Broza Tita

Na današnji dan 4. maja, prije tačno 40 godina, u Ljubljani je preminuo predsjednik nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i SKJ Josip Broz Tito.

Četrdeset godina nakon njegove smrti interpretacije njegovog života i djelovanja podijeljene su i suprotstavljene i među njegovim suvremenicima, a i među historičarima i intelektualcima. Čini se da je najteže pronaći objektivne prikaze i analize iako i nakon četiri decenije u velikoj mjeri privlači pažnju javnosti na postjugoslavenskim prostorima. Mnogi o njemu imaju danas svoje istine, koje su em brojne em teško pomirljive.

Samo oko najosnovijih podataka njegove biografije nema u javnosti spora, ni stručnoj ni među laicima. ,,Najveći sin naših naroda i narodnosti’’ rođen je u Kumrovcu 7. maja 1892. godine. Bio je revolucionar, vođa jugoslavenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije, državnik, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka i bio jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

“Društvo Josip Broz Tito i antifašisti Zadarske županije s poštovanjem obilježavaju 40. obljetnicu smrti vrhovnog komandanta NOB-a, predsjednika SKJ, predsjednika države Jugoslavije i svjetski poznatog i priznatog mirotvorca koji je svojim vanjskopolitičkim djelovanjem dao golemi doprinos stabilnosti međunarodnih odnosa tijekom desetljeća nakon svršetka Drugog svjetskog rata. Kao državnik dao je izniman doprinos svjetskome miru, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan od strane gotovo svih država i naroda. Usprkos brojnim pojavama radikalnog povijesnog revizionizma te ideološki motiviranom iskrivljavanju činjenica iz prošlosti našeg naroda, istina o Titu i njegovoj povijesnoj ulozi živi u nama i u svim dobronamjernim građanima, a njegova dobra i plemenita djela nisu, ne mogu i ne smiju biti zaboravljena”, kaže se u saopćenju, navodi portalnovosti.com.

U Društvu ističu da nemaju namjeru ni s kim polemizirati, niti izazivati konfliktne i neplodne polemike, nego istaknuti Titove uspjehe s kojima se mogu usporediti vrlo rijetki lideri u političkoj povijesti Europe i svijeta, poput rušenja monarhije, borbe protiv fašizma, uspostavljanja radničke države, odbacivanja staljinističke diktature, omogućio radničko i društveno samoupravljanje, kao i dao pravo da žene mogu ravnopravno glasati…

Na čelu Jugoslavije Josip Broz Tito bio je od 1945. do smrti 4. maja 1980.

Na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. stoljeću. Poslednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.

Tito je sahranjen u Kući cveća u Beogradu, gdje od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka. Njegov grob je, uz obližnji Muzej Jugoslavije, još uvijek odredište brojnih turista, posjetilaca i poštovalaca iz bivših jugoslavenskih republika i cijelog svjeta.

Izvor: Tjednik Novosti, p-portal.net
Foto: Naslovna slika, STR/FILES TANJUG/AFP
%d blogeri kao ovaj: