Dani srpske kulture „Veze Zagreb- Beograd“ – Književni program: BLIND DATE

17.11. – 19.11.2022. godine, SKD „Prosvjeta“, Preradovićeva 21

Dani srpske kulture u Zagrebu, SKD „Prosvjeta“ predstavljaju književni program pod nazivom BLIND DATE. U goste nam dolazi troje autora iz regije, koji će biti dočekani i ugošćeni od strane troje zagrebačkih kolega. 

Gorana Vojnovića koji dolazi iz Ljubljane dočekat će Monika Herceg. Zvonka Karanovića iz Beograda dočekuje Đurđica Čilić a Ognjenku Lakićević iz Beograda ugostit će Sven Popović. 

Tijekom ovog književnog vikenda uživo ćemo svjedočiti njihovom upoznavanju. Kroz razgovor,  prvenstveno o književnosti i glazbi te umjetnosti općenito autori će se upoznavati i otkrivati međusobno i tako publici približiti svoj rad ali i odnos spram umjetnosti, otkriti vlastite glazbene preferencije i životne svjetonazore kojima su vođeni u svom radu i životu. 

U neformalnom dijelu večeri autori će nas zabavljati vlastitim glazbenim izborom i time nam dodatno približiti vlastiti stvaralački svijet. 

Voditelj i organizator književnog programa Dana srpske kulture  je Marko Tomaš. 

Ognjenka Lakićević je rođena u Beogradu, gde i dalje živi. Završila je Filološki fakultet na katedri za anglistiku.

Zbirke poezije: Ispod stepeništa (2002, Mali Nemo), Ulubljenja (internet izdanje), Troje (2016, Samizdat, grupa autora), Ljubavna pisma Guglu (2017, Književna radionica Rašić), Vodič kroz požare (LOM, 2019.). Drži radionice poezije od 2014.godine. Članica alternativne rok grupe Autopark. 

Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu, tadašnjoj Jugoslaviji. Diplomirao komparativnu književnost te Engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za zato specijalizirane časopise i portale. Prozu je objavio u mnogim časopisima iz regije, zborniku „Record Stories“ (Aquarius Records), antologiji mladih prozaika „Bez vrata, bez kucanja“ (Sandrof) te raznim internetskim portalima. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Roman, „Uvjerljivo drugi“ (Fraktura) izlazi objavljuje 2018. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namijenjenog mladim autorima. Također je jedan od urednika zbornika „TKO ČITA?“ za sezone 2015./16 i 2016./17. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press) i prevedene na engleski, njemački, poljski, katalonski, makedonski i rumunjski. 

Goran Vojnović je takozvani domaći autor, poznat po tome što mentalno ostaje u okvirima nekadašnje Jugoslavije. Ozloglašeni je jugonostalgičar koji živi na račun poreskih obveznika. Vodeći slovenski komparativist, profesor dr. Janko Kos, svojedobno ga je svrstao u Poluslovence. Vojnović piše romane, eseje i kolumne, dramske tekstove i filmske scenarije, režira filmove i sinkronizacije crtića. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih nagrada, ali to o njegovom radu ništa ne govori jer – kako je to jednom rekao tadašnji ministar za kulturu dr. Vasko Simoniti – što više ljudi poznaješ to više nagrada imaš. Goran Vojnović usprkos svemu s velikim zadovoljstvom živi i radi u Ljubljani. U slobodno vrijeme voli biti u karanteni.

Monika Herceg rođena je 1990. u Sisku. Pjesnikinja je,  dramatičarka i urednica. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis Početne koordinate dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i / ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvijenac izdan 2018.godine i međunarodnom nagradom Mostovi struge. 2018. godine dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova Lovostaj. objavljena je 2019. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Bal u Elemiru 2017. te za priče nagradu Lapis Histriae 2019. i prvu nagradu na natječaju Biber 2019. za najbolju priču. 2020. objavljena joj je treća pjesnička knjiga Vrijeme prije jezika koja je nagrađena nagradom Zvonko Milković za najbolju zbirku intimističke i/ili zavičajne tematike. 2022. objavljena je zbirka njenih drama Ubij se, tata. 

Dobila je nagradu za najbolji dramski tekst Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu za dramu Gdje se kupuju nježnosti. Dama je praizvedena 2021. Dobitnica je i druge nagrade Marin Držić za najbolji dramski tekst za drame Ubij se, tata i Mama, smijemo li danas umrijeti te treće nagrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, također za najbolji dramski tekst Zakopana čuda.  Drame Zakopana čuda i Granica izvedene su kao radiodrame na Hrvatskom radiju, Zakopana čuda snimljena su i kao eksperimentlani film u produkciji Teatar Mašina. Pjesme, pojedine knjige i drame prevedene su na više od petnaest jezika. Za svoj aktivstički rad nagrađena je 2021. nagradom Fierce Women. Majka je dvoje djece. Živi i radi u Zagrebu. 

Zvonko Karanović rođen je 1959. godine u Nišu. Radio je kao novinar, urednik, voditelj na radiju, DJ, organizator koncerata, trinaest godina bio je vlasnik CD-shopa. Do sada je objavio sedam zbirki pjesama: Blitzkrieg (samizdat, 1990.); Srebrni Surfer (SKC, Niš, 1991.); Mama melanholija (Prosveta, Beograd, 1996.); Extravaganza (Gradina, Niš, 1997.); Tamna magistrala (Narodna knjiga, Beograd, 2001.); Neonski psi – izabrane pesme (Home Books, Beograd, 2001.); Svlačenje (Povelja, Kraljevo, 2004.) i dva romana: Više od nule (Zograf, Niš, 2004., 2005.; Laguna, Beograd, 2006.); Četiri zida i grad (Laguna, Beograd, 2006). Pjesme su mu prevedene na engleski, grčki, mađarski, bugarski, makedonski, slovenski, slovački, češki, poljski i ukrajinski jezik. Zastupljen je u antologiji New European Poets (SAD, Minnesota, 2008.). Živi u Beogradu.

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u BiH, živi u Zagrebu. Diplomirala je studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala. Od 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz povijesti poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Piše znanstvene i stručne radove o poljskoj književnosti, prevodi suvremenu poljsku prozu i poeziju (Zbigniew Herbert, Olga Tokarczuk, Wisława Szymborska, Adam Zagajewski, Bronka Nowicka) . Objavila je znanstvenu studiju o poljskoj poeziji 20. stoljeća „Tri lica autora. Miłosz, Różewicz, Herbert“ 2020., i dvije knjige proze Fafarikul, 2020. i Novi kraj, 2022. 

Voditelj programa: 

Marko Tomaš (Ljubljana, 1978.)

Objavio jedanaest zbirki pjesama, dvije knjige eseja te po jedan dramski tekst, roman i publicističku knjigu. Novinske tekstove i eseje piše za lupiga.com, mariborski dnevnik Večer, zurnal.info, newipe.net a povremeno i druge regionalne medije. Surađivao je s Glasom Istre, Feral tribuneom i BH Danima. Prema motivima njegove poezije HNK Mostar na scenu je postavilo nagrađivanu predstavu „Gnijezdo“ redateljice Marine Petković Liker. Nova postavka kultnog „Balkanskog špijuna“  u Narodnom pozorištu Beograd lik Jakovljevića djelomice bazira na njegovom liku i koristi se njegovom poezijom. Dobitnik nagrade SuperCyber Story za kratku priču, nagrade Farah Tahirbegović za doprinos kulturi BiH. Bosanskohercegovački dnevni listovi proglasili su ga osobom godine iz podruja kulture za 2014. godinu. Živio i radio u Ljubljani, Somboru, Sarajevu, Splitu, Zagrebu. Trenutačno živi na relaciji Zagreb – Mostar.  

 

%d blogeri kao ovaj: