Izložba: Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne Umjetnički paviljon, Zagreb, 19. novembra 2015 – 10. januar 2016. godine

kolekcija

Ostvarenje sna 

U godini u kojoj se obeležava pet decenija od smrti Pavla Beljanskog, značajan broj slika i skulptura iz njegove kolekcije biće prikazan u Zagrebu. Nakon izložbe u Beogradu 2011. godine, to je prvi put da gotovo polovina umetničkih dela iz kolekcije napusti izložbeni prostor Spomen-zbirke i, štaviše, bude prikazana van granica zemlje. U kolekciji Pavla Beljanskog se nalazi slika Velika Iza Vlaha Bukovca, koja je još 1882. godine dobila međunarodno priznanje, kao i dela koja su učestvovala na reprezentativnim međunarodnim izložbama jugoslovenske umetnosti, od Barselone, preko Haga, Amsterdama, Rima, Londona, Praga, Moskve, Varšave. Pozajmicom dela Beljanski je promovisao umetnost i umetnike za koje se zalagao, ali i svoju kolekciju.

Već je prvo javno izlaganje kolekcije u Gradskom muzeju i biblioteci u Somboru 1945. godine privuklo pažnju javnosti, a posebno 1946, kada je Pavle Beljanski organizovao dolazak diplomatskog kora u obilazak njegove kolekcije. To se vidi iz mnogobrojnih sačuvanih pisama zahvalosti koja su ambasadori različitih zemalja uputili Beljanskom. Neposredno pre izlaganja kolekcije u Muzeju grada Beograda (1952–1956) Beljanski je u decembru 1951. godine obavestio Milana Konjovića da se bivši švajcarski poslanik u Srbiji, Celveger, zalaže da se kolekcija prikaže u Cirihu i piše: „radovao bih se da se ovo ostvari“. Ova izložba nije realizovana, kao ni izložba u Ljubljani koju je kolekcionar planirao. Paralelno su tekli pregovori s Muzejem grada Beograda o stalnom smeštaju kolekcije, kao i projektovanje posebnog prostora za Galeriju Pavla Beljanskog u novoj (nikada sagrađenoj) zgradi Muzeja. Umesto da trajno ostane u Beogradu, da bude izlagana u Ljubljani ili u inostranstvu, kolekcija je 1957. usmerena ka Novom Sadu. Nakon sklapanja Ugovora o poklonu sa Izvršnim većem AP Vojvodine u novembru 1957. godine, konačno je, od 1961. godine izložena u namenski formiranoj instituciji, Spomen-zbirci Pavla Beljanskog.

Povodom obeležavanja pedeset godina rada Spomen-zbirke, kolekcija Pavla Beljanskog je 2011. godine prvi put napustila zdanje u Novom Sadu, da bi u Beogradu bila prikazana u okviru postavke Kolekcija Pavla Beljanskog: ponovo u Beogradu u Domu Vojske Srbije.

Imajući u vidu želju Pavla Beljanskog da njegova zbirka u celini, a ne samo pojedinačna dela, gostuje u Švajcarskoj, Ljubljani i drugim gradovima, može se reći da izložba Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri modernepredstavlja početak ostvarenja njegovog davnašnjeg sna.

Istorija za istoriju

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog postala je deo kulturnog života ne samo Novog Sada već i čitave Jugoslavije, kada je 22. oktobra 1961. godine otvorena za javnost. Muzej je izazvao veliku pažnju, te je do kraja 1961. godine zabeleženo skoro četiri hiljade posetilaca. Tokom pedeset godina postojanja, Spomen-zbirku je obišlo oko pola miliona posetilaca iz zemlje i različitih delova sveta. Među njima bio je i velik broj značajnih javnih ličnosti, poput državnika Adolfa Lopeza Mateosa, Josipa Broza Tita i Nikolae Čaušeskua, princa Čarlsa, princeze Beatriks, princa Vladimira Karađorđevića, istoričara umetnosti Žana Kasua, američkog senatora Vilijama Fulbrajta, velikog broja ambasadora i ministara, književnika Branka Ćopića, pesnikinje Mire Alečković, patrijarha Irineja, likovnog umetnika i književnika Milete Prodanovića, karikaturiste Predraga Koraksića Koraksa i mnogih drugih. Očigledno, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog predstavlja nezaobilaznu destinaciju svih značajnih protokolarnih poseta ali i važnih ličnosti iz sveta kulture, koji su svi zajedno u velikoj Knjizi utisaka zabeležili posebnu istoriju za istoriju Spomen-zbirke Pavla Beljanskog.

Antologija moderne umetnosti iz Novog Sada dolazi u Zagreb

Selekcijom 80 umetničkih dela, izložba Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne, predstaviće 30 autora iz Spomen-zbirke Pavla Beljanskog u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, mestu sagledavanja odabranih poglavlja iz likovne i kulturne sadašnjosti i prošlosti. Zastupljeni umetnici pripadaju minhenskom krugu impresionista ili internacionalnom krugu Pariske škole. Među njima su Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Petar Dobrović, Sava Šumanović, Ivan Tabaković, Jovan Bijelić, Milan Konjović, Ignjat Job, Risto Stijović, Sreten Stojanović. Posebno mesto pripada Vlahu Bukovcu i njegovom remek-delu Velika Iza, osnovi na kojoj je Pavle Beljanski ustanovio nagradu za najbolji diplomski rad iz nacionalne istorije umetnosti, odbranjen na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Većina dela učestvovala je na značajnim međunarodnim izložbama između dva svetska rata i retrospektivnim postavkama jugoslovenskog slikarstva posle Drugog svetskog rata. Ova praksa nastavljena je do danas, te kolekcija kontinuirano dobija potvrdu svoje аntologijske vrednosti ukazujući na najviše domete, kosmopolitizam i evropski kontekst kulturnih tokova u regionu prve polovine XX veka.

Izložba Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne će u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu trajati od 19. novembra 2015. do 10. januara 2016. godine. Autori izložbe su dr Jasna Jovanov i dr Zvonko Maković. Izlaganjem 84 eksponata, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog prvi put predstavlja kolekciju Pavla Beljanskog van granica Srbije.

 

%d blogeri kao ovaj: