Menu
Categories
Knjižnice bez knjiga hrvatskih pisaca?
17/02/2014 Ostale vijesti

knjiznica

Hoće li neki hrvatski pisci uskoro sudskim putem zabraniti posudbu svojih knjiga članovima javnih knjižnica?

Na žalost, i o tome se razmišlja. Dio pisaca čije se knjige nalaze u dobro organiziranom sustavu javnih knjižnica iznimno je nezadovoljan što im država zbog nedostatka novca lani nije isplatila naknadu za posudbu knjiga u knjižnicama. Stoga se pozivaju na zakon o autorskom pravu.

I ukazuju da ako pravo na naplatu autorstva preko ZAMP-a imaju skladatelji, zašto ga ne bi imali pisci, ilustratori i prevoditelji? Zbog čega državni sustav štiti jedne, a ne štiti druge? Zašto je partitura zaštićena, a roman nije?

Nekim piscima nikako nije jasno zašto frizerke moraju plaćati ZAMP-u naknadu za slušanje glazbe s radija, čak i ako radio koji postoji u njihovu prostoru nikada ne uključe, a nitko ne mora plaćati kada ljudi u knjižnicama posuđuju knjige Renata Baretića, Roberta Perišića ili Daše Drndić. Sustav ZAMP-a organiziran je tako da se plaća naknada čak i kada se izvode narodne pjesme, dakle pjesme bez registriranog autora, a u Hrvatskoj se već godinama ne plaća naknada za posudbe književnih djela kojima su poznati svi autori.

Europa je rekla svoje o književnom obliku autorskog rada. On je uglavnom zaštićen. Ako se knjige posuđuju u javnim knjižnicama, autori za to dobivaju naknadu. Budući da je sada već jasno da je Hrvatska ušla u Europsku uniju, postalo je jasno i da će hrvatski pisci konačno biti obeštećeni za posudbu svojih knjiga. No, totalna hrvatska kulturnjačka besparica učinila je svoje i naknade za prošlu godinu nisu isplaćene. U pitanju je bilo dva milijuna kuna. Hrvatska za svoje pisce, ilustratore i prevoditelje nije uspjela skucati ni to, premda je puno više od toga ubrala od PDV-a na knjigu. Ali, ministru financija Liniću fućka se za knjigu i za pisce. A ministrica Andrea Zlatar Violić nije uspjela izboriti dva milijuna kuna i ući u povijest kao prva ministrica koja je počela isplatu dugoočekivane naknade.

U Ministarstvu tvrde da će s isplatama naknada početi ove godine, u što se mora vjerovati kao u Sveto pismo, iako nas ovih dana očekuje prvi u nizu rebalansa državnog proračuna. Neke pisce dodatno jako ljuti što će naknadu dobivati samo pisci čije se knjige posuđuju u županijskim knjižnicama. Izvan naknade ostaju sve druge knjižnice, što izaziva nezadovoljstvo među autorima jer se postavlja pitanje njihove jednakosti. Odluka da se obračun radi samo na osnovi županijskih knjižnica stoga može biti uvod u nove sudske procese i mjere, koji u krajnjoj liniji mogu dovesti i do privremenih mjera po kojima u nekim knjižnicama nećete moći posuđivati knjige svojih omiljenih pisaca.

Naravno, veliko je pitanje koliko je državna administracija svjesna te opasnosti i blamaže. Veliko je i pitanje koliko se tim problemom bave i u književnim udrugama, koje bi trebale glasnije štititi interese svojih članova, ali i književničkog ceha uopće. Nekim piscima koji su spremni na konačni obračun s hrvatskom praksom nepoštovanja njihovih autorskih prava jako smeta i to što država sa samo dva milijuna kuna misli obeštetiti sve autore za posudbu knjiga u knjižnicama, dok su državna izdvajanja za neke filmove u samom startu puno viša (pa je tako javnost ovih dana zapljusnuta podacima da je za film Jasmile Žbanić država preko HAVC-a izdvojila 3,1 milijun kuna). Pisci zato sve odlučnije traže samo jednu stvar. Izjednačenje pisanja s drugim umjetničkim djelatnostima. I to odmah. Bez rebalansnih izlika.

Izvor:vecernji.hr

Comments are closed
*