Ljepotica Jelica, pitoma planina nad Čačkom i Dragačevom
Pitoma planina bogata šumom, bistrim potocima i kulturnim nasljeđem, a starim karavanskim saobraćajnicama, umjesto konjića s teškim samarima, jure montibajkovi i avanturisti.
Jelica je pitoma i šumom i bistrim, šumnim potocima bogata planina, koja kao bedem dijeli čačansku kotlinu od Dragačeva.
S njenog grebena, gledajući preko dragačevske doline, puca pogled ka kruni od plavih masiva Ovčara, Čemerna, Troglava i Golupca. Odatle na Jelicu stiže drevna staza kojom su prolazili karavani iz Pomorja ka Pomoravlju. Danas, starom planinskom saobraćajnicom i njenim ograncima, umesto konjića sa teškim samarima, jure montibajkovi i pješače moderni avanturisti – bekpekeri i planinari.
Jelica je, sa svojim tromilenijumskim kulturnim naslijeđem, riznica civilizacija koje su, na ovim prostorima, tu prebivale. Put kroz prirodne ljepote i veliku prošlost počinje već na osmom kilometru jugozapadno od Čačka, u ataru sela Grab. Tu se nalazi vrh Gradina, na 842 metra nadmorske visine, do koga vodi makadamski put kraj malinjaka i kroz šumu, s jasnim putokazima ka arheološkom nalazištu velikog bizantskog grada iz doba cara Justinijana.
Monumetalne ruševine velikog grada opisao je i veliki putopisac Feliks Filip Kanic (rođen u Budimpešti), a istraživao ih je još 1865. godine prvi srpski arheolog Janko Šafarik, a od 1984. moderna, sistematska istraživanja vodi dr. Mihailo Milinković. Ipak, grad je još uvijek misterij, ni ime mu se ne zna. Na Gradini su pronađeni i ostaci raznih ljudskih naseobina, kako iz vremena starijeg željeznog doba, milenij prije Krista, tako i srpskog grada iz 10. vijeka naše ere.
Vrhunac razvoja Gradina je imala u 5. vijeku, kada se na njoj diže grad s mnoštvom crkava, a ostaci najveće nalaze se na planinskom vrhuncu s koga puca pogled. Niz padine se spuštaju ostaci velikih stambenih objekata koji su stradali u nekoj najezdi u 6. vijeku. Prema istraživanjima dr. Dejana Bulića, Srbi na Gradini obitavaju od 7. vijeka, u prednemanjićko doba, sve dok Nemanjin brat Stracimir nije u dolini utemeljio Gradac, današnji Čačak.
DOBRO OBiLjEŽENE STAZE
Planinarske staze na Jelici su, zahvaljujući čačanskom klubu “Kablar”, odlično obilježene, a tu su, da uvijek priskoče u pomoć, i iskusni vodiči kao što je Dragoljub Urošević. Vodič Mirjana Prokić, iz beogradskog “Železničara”, i oni, lijepim jeličkim stazama, često vode velike planinarske grupe.
Izvor: B92
