Moja mati ćilim tka – Tradicionalno pokućstvo preživjelo ratove

DSC_6267Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” u julu ove godine postavilo je izložbu narodnog pokućstva između dva svjetska rata pod nazivom “Moja mati ćilim tka…”, koja se mogla razgledati u Galeriji Središnje biblioteke Srba, u Preradovićevoj ulici 18/I u Zagrebu.

Predstavljeno narodno blago iz srpskih sela u Hrvatskoj ima dva sloja, onaj zajednički srpsko-hrvatski vidljiv kroz, na primjer, cvjetne i geometrijske motive na eksponatima, izradu pokućstva i upotrebu sparav za obradu tekstila. Početkom 20. stoljeća pojavili su se pak nacionalni motivi kao neka vrsta odjeka nacionalnog integracijskog procesa. Tada se pojavljuju srpski grbovi, zastave, natpisi, kao i ćirilićno pismo, ponekad naivno izvezeno. Takvo što javljalo se i na svim drugim područjima u Hrvatskoj gdje žive Srbi. Izložba je važna zbog pedagoškog karaktera i za pododbore “Prosvjete”, kako bi osvijestili dio vrijednosti koje imamo, da one još uvijek postoje i da ih treba čuvati. Riječ je o našoj baštini 20. stoljeća koje se ne smijemo bojati i koju ne trebamo prodavati, kako je na otvorenju istakao Čedomir Višnjić, predsjednik SKD “Prosvjeta”.

Niti jedan izloženi predmet nije donesen iz nekog muzeja ili zavičajne zbirke, nego su svi primjerci posuđeni od ljudi na terenu. Otkrivanje starog pokućstva, pronađenih na dnu starih škrinja i ormara, krenulo je iz sela Dubrave, dok je drugi izložbe nabavljen iz sela Moslavine (Stupovača, Rogoža, Vukovje, Bršljanica, Srpske Čaire), koja su se pokazala kao pravi rudnik ovakvih umjetnina. Treći dio materijala je iz okolice Bjelovara.

Poseban značaj eksponatima daje i činjenica što su preživjeli sve te godine, s obzirom na razarajuće ratove tokom dvadestog vijeka.Srećom, zbog svoje dekorativne vrijednosti, nisu bili u svakodnevnoj upotrebi, već su pomno čuvani, što je s obzirom na nacionalnu simboliku koja ih je često krasila iziskivalo i posebnu građansku hrabrost.

Kako je još puno narodnog blaga svjedoči ova izložba na kojoj se među šezdesetak eksponata nalaze i brojne šarenice, ćilimi i peškiri. Tu je i jastučnica sa izvezenim likom kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Marije, kao i koperte odnosno plahte, koje se vješaju niz krevet sa vezom na dnu, s monogramima – kraljevskim, srpskim, jugoslavenskim. Počasno mjesto na izložbi zauzima drveni stol sa stolicama, koji je bio miraz jednoj djevojci, naručen kod pravog majstora, a tu su i kolovrati i preslice.

Izložba pokućstva je dio većeg Prosvjetinog projekta kojim se radi na očuvanju etnografske baštine. Unutar njega su se iskristalizirali manji projekti – etno zbirki. Plan ih je organizirati svake godine po pododborima društva. Ova zagrebačka izložba tek je prva u nizu, a na godinu se planira izložba dalmatinske građe.

Izloženi predmeti se po prvi put izlažu u Hrvatskoj, uopće. Riječ je o dijelovima pokućstva s izrazitim nacionalnim obilježjima, grbovima, zastavama i ocilima, a koji su karakteristični za period između dva svjetska rata. Kao takvi sigurno dosad nikad nisu izlagani u Hrvatskoj, ni u redovnim institucijama ni u nekim lokalnim zbirkama što daje posebnu vrijednost izložbi.

%d blogeri kao ovaj: