Nezadovoljni onlajn nastavom

Nastavnici primjećuju da djeci fali socijalni kontakt u školi, a sami učenici kažu da su zbog onlajn nastave puno opterećeniji nego ranije, navodi p-portal.net.

U ponedjeljak, 11. maja najmlađi školarci trebali bi se vratiti u školske klupe. Dok još traje pandemija koronavirusa, nastava će se za učenike razredne nastave provoditi dijelom u školi pod posebnim epidemiološkim mjerama, a dijelom na daljinu. Roditelji će moći odabrati hoće li njihova djeca nastavu u cijelosti pratiti na daljinu ili će ih uputiti u školu. Kako će to izgledati, nikome nije sasvim jasno. Učenici viših razreda osnovne škole nastavu zasad nastavljaju pratiti u svojim domovima. Kvaliteta ovakve nastave ovisi o upornosti i kreativnosti nastavnika, koji imaju posla više nego ikad.

“Imamo minimalno dva puta više posla nego u redovnoj nastavi. Htjeli – ne htjeli, mi smo učenicima dostupni 24 sata dnevno”, kaže Sara Marčeta, nastavnica geografije od petog do osmog razreda u osnovnoj školi u Šećerani nedaleko od Belog Manastira, prenosi p-portal.net.

Zadovoljna je reakcijom ravnateljice i stručne službe svoje škole, od kojih dobiva sve potrebne informacije. Međutim, za resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja nema velike pohvale.

“Nevjerojatno je da iz Ministarstva dobivamo upute prema kojima učenici nižih razreda mogu ići u školu ako žele. Mi bismo od njih trebali dobivati jasne upute, a ovakav način komunikacije nije dobar”, smatra Marčeta.

Po svemu sudeći, ona i njeni učenici ovu će školsku godinu završiti onlajn.

“Učenicima redovito šaljem materijale u vidu prezentacija, fotografija i videa. Zadajem im zadaće i na osnovu njih ocjenjujem. Nastojim im maksimalno prilagoditi sadržaj, ali se posebno trudim ne opteretiti ih previše jer im je ova situacija već dovoljno stresna”, upozorava.

U razredima kojima predaje nekolicina učenika nema pristup internetu. Oni nastavu prate preko sportske televizije. Budući da se taj program razlikuje od njihovog, odlučila ih je rasteretiti zadaća, te se s njima samo konzultira oko gradiva koje uče. Dodaje kako djeci izrazito fali socijalni kontakt u školi.

“Djeci najviše fali kontakt između učenika i nastavnika, te zajedničko druženje. I oni učenici za koje sam mislila da ne vole nastavu, prvi su napisali da bi se voljeli vratiti u školske klupe”, kaže ova nastavnica.

Maturant Leon Ćevanić vjerojatno više neće u školske klupe. Ova godina je za njega, kao i za ostale maturante, posebno stresna i neizvjesna.

“Budući da sam maturant, smatram da pripadam skupini koja će zbog ove situacije biti najoštećenija, izuzevši prvašiće u osnovnim školama. Osim redovite nastave, otkazane su nam i pripreme za maturu. Jednostavno se nemam kad pripremati za maturu. Dok napravim sve za redovitu nastavu, već budem mrtav umoran i bez volje za dodatnim ponavljanjem”, kaže Leon, prenosi p-portal.net.

Naglašava kako mu je onlajn nastava izuzetno naporna.

“Ona funkcionira u tehničkom smislu. Što se tiče obrazovne svrhe i korisnosti onlajn nastave u praksi, tu stvari ne funkcioniraju savršeno. U prosjeku provedem više od osam sati dnevno za računalom radeći školske zadatke, a od profesora čujemo da je njima još i gore”, naglašava Leon koji ove godine završava Hotelijerko-turističku školu u Zagrebu. Najviše ga brine matura koju treba polagati.

“Budući da je nemoguće da se cijela školska godina ponovi i da najesen ponovno budem četvrti razred, mislim da bi bilo najbolje da se matura ne održi. Rezultati ovogodišnje mature sigurno neće biti odraz pravog znanja učenika”, zabrinuto pojašnjava Leon koji smatra da bi se od 11. maja i maturanti trebali vratiti u školu.

“Ta tri tjedna redovite nastave bila bi nam od velike koristi kako zbog zaključivanja ocjena tako i zbog lakšeg dobivanja potrebnih informacija vezanih uz maturu. Komunikacija uživo s profesorima svima bi nam jako dobro došla. Sad smo izloženi tolikim informacijama i dezinformacijama da više ne znam kome da vjerujem. Je li ukidanje redovite nastave bilo efikasno za očuvanje našeg zdravlja, pokazat će vrijeme, ali po svemu sudeći, za razvoj našeg znanja i mogućnosti upisivanja fakulteta sigurno nije”, zaključuje Leon.

“I što sad?  To je glavno pitanje koje mi se mota po glavi zadnjih nekoliko tjedana”,  kaže Petra Bulat, studentica završne godine Ekonomskog fakultet u Zagrebu. Zbog situacije s koronavirusom kao i zbog potresa u Zagrebu planovi koje je imala pod velikim su upitnikom, navodi p-portal.net.

“Počela sam raditi jedan studentski posao u struci kada se virus pojavio u susjednoj Italiji, a za par dana je stigao i u Hrvatsku. Zbog nervoze i straha koji su zavladali među ljudima, stanodavci su mi otkazali stan jer sam im predstavljala rizik odlazeći svakodnevno na posao”, priča Petra koja je iz Zagreba otišla u svoje selo na Kordun dva dana nakon velikog potresa.

Onlajn nastava već im je u punom jeku, a ona se, kako kaže, svela na slanje prezentacija i zadaća od profesora.

Pisanje diplomskog rada ostavlja za apsolventsku godinu jer je svjesna da je u ovoj situaciji pametnije zadržati studentska prava još neko vrijeme. U vezi budućnost nije pretjerano optimistična.

 

Izvor: P-portal.net
%d blogeri kao ovaj: