Menu
Categories
NIKOLA HAJDIN – svjetski stručnjak u projektovanju mostova i lučnih brana
06/04/2021 AKTUALNA VIJEST

Nikola Hajdin rođen je 4. aprila 1923. u Vrbovskom u Gorskom kotaru. Bio je akademik, doktor građevinskih nauka, univerzitetski profesor, poliglota, predsjednik SANU od 2003 do 2015. godine, član slovenačke ANU, te evropskih ANU u Parizu i Salcburgu.

Akademik Hajdin je u svijetu veoma cijenjen autor čitavog niza čeličnih, betonskih i spregnutih konstrukcija. Bio je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti projektovanja mostova i lučnih brana. Njegovi mostovi sa kosim zategamapredstavljaju svjetsko dostignuće u izgradnji mostova. Projektovao je tako mostove: Železnički na Savi u Beogradu, Most slobode u Novom Sadu – najveći most na cijelom toku Dunava, Orašje na Savi, na Visli u poljskom gradu Plocku, mostove u Makedoniji i na Jadranskoj magistrali, kao i nadvožnjake u Ljubljani. Napisao je  oko 200 radova, od čega je približno polovina objavljena u inostranstvu u najuglednijim časopisima ili na naučnim konferencijama od značaja. N. Hajdin citiran je, prema podacima iz časopisa koji su nam dostupni, preko 250 puta u inostranoj literaturi i preko 500 puta u domaćoj, dok su projektantska ostvarenja, posebno Most slobode u Novom Sadu, citirani nekoliko stotina puta.

Novi železnički most u Beogradu.
Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Serbia,_Belgrade,_New_Railway_bridge,_02.01.2012._2.jpg
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.

Akademik Hajdin je, čini se jako dobro poznavao svoje korijene, znao je svaki zaseok i svaku porodicu, etimologiju imena. Hajdini tako potiču iz sela Hajdine, 2,5 km sjeverno od Vrbovskog. U Gorskom kotaru, uz majku Božicu, oca Manojla i brata Georgija, Nikola Hajdin je proveo srećno djetinjstvo, sve do rata 1941. kada porodica dolazi u Beograd. Maturirao je u Drugoj muškoj.

Poslije demobilizacije, (bio je učesnik NOB-a), upisuje Građevinski fakultet u Beogradu. Još kao asistent počeo je da konstruiše mostove. Doktorirao je 1956. godine na Građevinskom fakultetu u Beogradu, a 1959. dobija i Oktobarsku nagradu Beograda. N. Hajdin je dao značajan doprinos u oblasti numeričkih metoda u teoriji elastičnosti i teoriji konstrukcija, teoriji tankozidnih nosača, mostova, dinamike udara na inženjerske konstrukcije. Predložio je (1954) i razradio metod za numeričko rješavanje graničnih zadataka teorije elastičnosti. Doprineo je i oblasti tankozidne konstrukcije koje se zbog svojih osobina upotrebljavaju u više tehničkih grana kao što su građevinarstvo, mašinstvo, brodogradnja, aeronautika i druge. Međutim, njegovo osnovno opredjeljenje je teorija konstrukcija.Toj oblasti se posvetio još kao student Građevinskog fakulteta. Upravo, su najveće lučne brane Grančarevo, Mratinje i Glažnja analizirane primjenom metoda koji je objavio još 1954. godine.

Inače, na Građevinskom fakultetu u Beogradu profesor Hajdin predavao je Teoriju konstrukcija, Teoriju plastičnosti i Nelinearnu elastičnost. Predavao je i na drugim fakultetima u zemlji. Bio je profesor i na čuvenoj ciriškoj školi ETN (Saveznoj visokoj tehničkoj školi), držao je predavanja i seminare širom svijeta jer bio je poliglota. Čitav niz predavanja održao je na naučnim skupovima, na stranim univerzitetima, naučnim i stručnim institucijama , kao što su:

University College London (Velika Britanija), ETH – Lausanne (Švajcarska), University of Prague (Češka), University of Bratislava (Slovačka), University of Stuttgart (Nemačka), University of Dresden (Nemačka), Chinese Academy of Sciences, Peking (Kina), Indian Institute of Structural Engineers, Calcutta, Bombay (Indija), Austrian Association of Engineers and Architects, Vienna (Austrija), University of Baghdad (Irak), National Technical University of Athens (Grčka), Technical University of Temisoara (Rumunija), Academia Nazionale dei Lincei, Rome (Italija) i druge.

Most solidarnosti u Ploku, Poljska
Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Solidarity_Bridge_in_P%C5%82ock,_Poland_0008.jpg    GNU Free Documentation License.

Kao profesor posebnih naučnih oblasti, N. Hajdin je održao više predavanja i kurseva na poslijdiplomskim studijama na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, na Građevinskom i Mašinskom fakultetu u Skoplju, Građevinskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani. Sarađivao je sa Društvom građevinskih konstruktera Slovenije i 3. razredom SAZU (Slovenačke akademije nauka i umjetnosti). Rukovodio je izradom, odnosno bio je član komisija za 52 magistarske i 42 doktorske disertacije na matičnom fakultetu, kao i za mnogobrojne disertacije na različitim fakultetima bivše Jugoslavije, te na Atinskom i Helsinškom univerzitetu.

Nikola Hajdin bio je profesor mnogim generacijama studenata. I njegov sin Rade je upisao građevinu, smjer konstrukcija, na Beogradskom univerzitetu, ali ga je otac poslao u svijet da doktorira. Danas je Rade Hajdin profesor uglednog University of Pensilvania u Filadelfiji.

Profesor Hajdin je u svijetu, kao što smo to na početku, već rekli, cijenjen autor velikog broja konstrukcija, među kojima, upravo veliki mostovi sa kosim kablovima zauzimaju posebno mjesto. Šezdesetih godina ovo je bila revolucionarna tehnologija. Osim njegovih najpoznatijih projekata/mostova koje smo već spomenuli, projektovao je i mostove u Švajcarskoj, Sloveniji, Kanadi, Rusiji, te Indiji. Možda ga zato neki nazivaju i mondijalistom.

Od važnijih priznanja i nagrada koje je akademik Hajdin dobio, treba pomenuti slijedeće: Oktobarska nagrada Beograda za 1959. godinu, Oktobarska nagrada Novog Sada za 1981. godinu, Nagrada AVNOJ-a za 1987. godinu, nekoliko nagrada na anonimnim konkursima za mostove u ex Jugoslaviji, 1996. dobio je i nagradu na anonimnom konkursu za most preko rijeke Visle u Poljskoj.

Akademik Nikola Hajdin bio je član Evropske akademije nauka i umetnosti, Slovenačke akademije nauka i umetnosti, počasni član Grčkog nacionalnog društva za teorijsku i primenjenu mehaniku, član Švajcarskog udruženja za čelične konstrukcije, počasni doktor Nacionalnog tehničkog univerziteta Atine i počasni član Jugoslovenskog društva za teorijsku i primenjenu mehaniku. Bio je redovni član SANU od 1976. godine.

Inače, profesor Hajdin je najviše u životu voleo skijanje, počeo je kao šestogodišnjak, a skijao je sve do osme decenije. Tada su mu, ipak bile draže šetnje i rekreativno plivanje… Neobično je voleo pozorište, posebno operu. Kao student, a i kasnije, neprekidno je “visio” na trećoj galeriji.  Čitao je i beletristiku, a i dnevnu i nedeljnu štampu. “Prosto ne mogu od toga da pobegnem, a da ne pročitam šta se piše, a piše se mnogo”, govorio je. Nije se  žalio da nema slobodnog vremena. “Sumnjivi” su mu bili ljudi koji “nikad nemaju vremena”. Kaže, ako radite posao za koji ste talentovani, stiže se…Akademik Hajdin koji je, prema svemu rečenom, bio izuzetna ličnost, preminuo je 17. jula 2019. u Beogradu.

Naslovna fotografija:
Most Slobode 2005. 
Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Most_Slobode_2005.jpg    GNU Free Documentation License.

Comments are closed
*