Menu
Categories
Online promocija knjige “Glas sa granice”
17/12/2020 AKTUALNA VIJEST

Višnjić je vrlo detaljno prikazao probleme i nerazumijevanje između Prečana, prije svega Srba iz Hrvatske, i Srba iz Srbije ističući da je to velik i neprevazilazan problem, istaknuo je esejist Đorđe Matić na predstavljanju knjige Čedomira Višnjića “Glas sa granice” na “Danima srpske kulture”.

Ovogodišnji on-line “Dani srpske kulture”“, u organizaciji SKD-a “Prosvjeta”, nastavljeni su 16. decembra predstavljanjem knjige Čedomira Višnjića “Glas sa granice” (SKD “Prosvjeta, 2020.), o kojoj su govorili Đorđe Nešić i Đorđe Matić, uz moderiranje potpredsjednika Društva Siniše Tatalovića.

U uvodnoj riječi Tatalović je predstavio Višnjićev radni životopis, navodeći kako je, između ostalog, bio pomoćnik hrvatskog ministra kulture, predsjednik “Prosvjete”, urednik izdavačke djelatnosti, uključujući časopise “Prosvjeta” i “Ljetopis”. Objavio je brojne članke i eseje u Hrvatskoj i Srbiji, kao i nekoliko vrlo zapaženih knjiga koje se bave prošlošću Srba u Hrvatskoj u 20. vijeku, prenosi portalnovosti.com.

Ova knjiga, čiji je izdavač SKD „Prosvjeta“, a koja je objavljena ove godine, tematizira svijet prečanskih Srba, rekao je Tatalović.

 

Đorđe Nešić naglasio je da su Srbi u Hrvatskoj Višnjićeva centralna tema, ali da se ova knjiga razlikuje od ranijih historiografskih djela. ” U ovoj su skupljeni tekstovi, kolumne i uvodnici koje je pisao kao urednik izdavačke djelatnosti, ali i urednik „Ljetopisa“, „Identiteta“, Srpskog narodnog kalendara, „Prosvjete“… Višnjić nije sabrao svoje tekstove i kolumne, nego je knjigu sastavio promišljeno kako bi nastavio svoju tematsku liniju. Svojim uvodnicima tretira suvremeni položaj Srba u Hrvatskoj, njihovo stanje i perspektive. U drugom dijelu javlja se kao priređivač više književnih djela, govoreći o autorima koji su njemu zanimljivi i daje preporuke za čitanje knjiga, među kojima su i disidenti poput Latinke Perović ili Radovana Zogovića”, rekao je Nešić, prenosi portalnovosti.com.

Treći dio čini urednički izbor, odnosno priređivanje knjiga najznačajnijih predstavnika Srba u Hrvatskoj, među kojima su i neki jako važni, ali skrajnuti autori poput Branislava Zeljkovića, Ljubomira Micića, Adama Pribićevića… Višnjić kao istraživač i urednik savjesno pristupa poslu, a rudarskim radom po arhivama nalazi teme kojima se niko nije bavio, a kao dobar poznavalac srpsko-hrvatskih odnosa u dnevno-političkim temama nalazi ono što je krucijalno za istoriju Srba u Hrvatskoj, rekao je Nešić i naglasio literarni talent autora koji je pratio znanje historije, ali i njegovo vezivanje za svoje junake kako bi ih približio čitaocima.

” Četvrti dio “Glasa sa granice“ kombiniran je od sjećanja na djetinjstvo, vođenja ratnog dnevnika i poslova u savremenom dobu, dajući svedočanstva o ljudima. Kod njega je uz faktografiju važna i fikcija, jer živimo u svetu kombinovanom od faktografije i fikcija”, zaključio je Nešić.

Esejist i pjesnik Đorđe Matić naglasio je da je ova Višnjićeva knjiga drugačija, jer se ne bavi određenim periodom. “Ovo je zapravo knjiga o Čedomiru Višnjiću, pa nije slučajno da ima toliko memoarskih i biografskih tekstova. Zadnji dio knjige je autobiografski, iako se to provlači kroz čitavu knjigu”, kazao je Matić.

Naglasio je policentričnost knjige na više nivoa u kojoj iz rodnih Dubrava kod Ogulina širi pojam što je srpstvo, do hrvatskih centara i same Srbije. ” Najbolje je prikazao probleme i nerazumijevanje između Prečana, prije svega Srba iz Hrvatske, te Srba iz Srbije ističući da je to velik i neprevazilazan problem kao i odnos Hrvata i Srba. To je jedna od najradikalnijih knjiga u zadnjih trideset godina kojoj ćemo se vraćati, čak i kad druge budu zaboravljene, jasno ako nas bude”, podvukao je Matić na kraju izlaganja.

Čedomir Višnjić istaknuo je da je “outanje” jedan od razloga knjige, s obzirom da su se, kad su se s jačanjem SNV-a javljali mladi ljudi koji su se izjašnjavali kao Srbi i bili spremni istupati u javnosti.

” Imam sklonost ka skrajnutim autorima iz razloga koji nisu čisto literarni, a to je i odgovor zagrebačkoj i beogradskoj sredini. Zapravo je kriterij pripadnosti i doprinosu nacionalnoj kulturi važniji od političkog opredjeljenja”, rekao je Višnjić, naglasivši da srpska zajednica ima priliku da se predstavi sredini u kojoj živi, ali da je prijem često obeshrabrujući.

Osvrnuo se na uspjehe i neuspjehe SKD-a “Prosvjeta”.

“Objavili smo 200 knjiga, stvorili grupu autora koja i danas živi i radi, tretirali ljude koji žive i u Srbiji i u Hrvatskoj, a uspjeli i dobiti naše ljude izvana. Afirmirali smo naš supkulturni identitet i sada je neke stvari lakše uraditi. Ono što nismo uradili, nije problem “Prosvjete” jer mnogi mladi nemaju pojma o srpskoj kulturi i tradiciji. Mi smo zajednica u kojoj najmlađi pripadnici, koji su u školama imali veze sa srpskom kulturom, sada imaju 50-ak godina”, zaključio je Višnjić.

Izvor: Portalnovosti.com
Link: https://www.portalnovosti.com/knjiga-koja-se-vraca
Foto: Nenad Jovanović/Novosti, slika Čedomira Višnjića
Comments are closed
*