Na otvarnju „Dana srpske kulture u RH“ održanom 15. oktobra u Biblioteci SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu koje je započelo otvaranjem izložbe „Drugo ja“ Milice Vučković, okupio se veći broj zvaničnika među kojima su bili: Naši saborski zastupnici, predstavnici srpskih institucija u RH, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, gospodin Slavko Kojić, njezina ekselencija Mira Nikolić u ime Ambasade Republike Srbije i predstavnici diplomatskog kora BIH i Rusije, Akademik Tonko Maroević, Budimir Lončar i mnogi drugi.

Aneta Vladimirov, predsjednica zagrebačkog pododbora nakon što se zahvalila svima na dolasku u ime SKD „Prosvjeta“posebno se zahvalila Aleksandru Tolnaueru, predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine koji je ove godine u potpunosti podržao vrlo raznovrstan program „Dana srpske kulture“. Vladimirova je sve prisutne pozvala i na formalno otvaranje „Dana srpske kulture“ koje će se održati u prostorijama SKD „Prosvjeta“.

Sve prisutne goste te članove/ice SKD „Prosvjeta“ pozdravio je potpredsjednik Društva, profesor Siniša Tatalović.
„Ovogodišnji „Dani srpske kulture u RH“ koji su centralna manifestacija ne samo SKD „Prosvjeta“ , nego i srpske zajednice, su ambicioznije zamišljeni u odnosu na prethodne godine. U petnaest dana ove godine do 2. novembra imamo trinaest kulturnih događaja, jednu izložbu, tri stručno-naučna skupa, dvije tribine, tri predstave, premijeru jednog filma, u našem programu biće, nadam se za svakoga po nešto“, rekao je Tatalović. I on se, također posebno zahvalio na pomoći i razumijevanju za naše programe, Savjetu za nacionalne manjine koji je i prošlih godina bio pokrovitelj i financijski pomagao. Tatalović je istaknuo da su „Dani srpske kulture“ ove godine organizirani u pomalo specifičnim uvjetima, pa se stoga zahvalio na pomoći i prijateljima iz drugih srpskih organizacija, posebno Srpskom narodnom vijeću.

„Iako smo ove godine imali osigurana financijska sredstva i dogovorili značajan broj programa, nismo mogli naići na razumijevanje našeg Grada i kulturnih institucija, da možemo dobiti adekvatne prostore za ovu našu manifestaciju. Vjerujem da je to rezultat opće klime u našem društvu i na žalost, određenih pritisaka i djelovanja prema našim institucijama i prema vodećim ljudima naših organizacija.“, naglasio je Tatalović i nastavio „Da se nada da će i poruke koje ćemo poslati sa ove naše manifestacije, kvaliteta programa koje ćemo prezentirati, utjecati da sve ono što smo imali u pripremi Dana, bude prevenirano i da se ne dogodi iduće godine.“

Podpredsjednik Društva, Tatalović, također je izrazio i želju da ova manifestacija, u kojoj će sudjelovati značajan broj umjetnika prvenstveno iz Srbije i Hrvatske, bude jedan kulturni događaj, ne samo u Gradu Zagrebu, nego i u Rijeci. I da to bude nešto što će biti doprinos naše zajednice kulturnom životu Grada Zagreba i Republike Hrvatske.
Na kraju je Tatalović sve prisutne pozvao na skromni domjenak koji će se po prvi puta održati u prostorijama SKD „Prosvjeta“ u Preradovićevoj 21. Svima je, također poželio da uživaju u ovim Danima srpske kulture u RH, te da svako odabere one kulturne programe i kulturne sadržaje koji ga najviše zanimaju.

Drugi govornik na Danima, Slavko Kojić, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, Milana Bandića, prenio je prisutnima pozdrave gradonačelnika koji je, na žalost bio spriječen doći.
„Imamo dvije države sada, dva naroda, dvije nacije i imamo jednu kulturu koja je univerzalana. Često znam reći da imamo dva naroda koji su podijeljeni istim jezikom. Bojim se da se to ne prenese i na kulturu, ali ovaj događaj danas će sigurno svjedočiti nasuprot toj tezi. To je nešto što je plemenito i za podržati.“, kazao je Kojić. Izrazio je, također želju da „Dani srpske kulture u RH“ uspiju i da budu putokaz za budućnost i još jedan od puteva ka zbližavanju nesretnim okolnostima, razdvojena dva naroda. Kao bosanski Srbin iz Hrvatske i ženom Hrvaticom iz Vojvodine, smatra da ima kompetencija govoriti o tome. Poželio je još jednom mnogo uspjeha Danima i pozdravio sve prisutne.

Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća kazao je: „U srpskoj zajednici mi često ističemo da je „Prosvjeta“ naša najveća i najvažnija kulturna i prosvjetna organizacija, što ona i jeste, srpska organizacija SNV-a sa preko pedeset pododbora koji organiziraju brojna događanja, najviše kulturnog karaktera i koji djeluju diljem Hrvatske. I na taj način se čuva tradicija i identitet Srba u Hrvatskoj, ali to nije dovoljno. Ovi „Dani srpske kulture“ koji se najviše događaju u Zagrebu, imaju nacionalni karakter i nadogradnja su tog rada na terenu. Oni pomažu vidljivosti cijele zajednice i vidljivosti same organizacije. To je važno jer danas imamo često u kulturnim krugovima pokušaje brisanja doprinosa Srba i mislim da svi u ovoj dvorani dijelite moje mišljenje da hrvatska kultura danas ne bi bila ono što jeste bez tog doprinosa Srba u Hrvatskoj.“Milošević je na kraju čestitao na učestvovanju na Danima svim učesnicima – umjetnicima i organizatorima, posebno vodstvu SKD „Prosvjeta“ sa željom da sljedeće godine program bude još jači i još kvalitetniji, bolji i vidljiviji i da svi u Hrvatskoj znaju da se održavaju „Dani srpske kulture u Hrvatskoj“.

Foto: Nenad Jovanović/Novosti

Pozdravljen velikim pljeskom svih prisutnih, Aleksandar Tolnauer, također je govorio na otvaranju „Dana srpske kulture u RH“. Sve prisutne pozdravio je u ime Savjeta za nacionalne manjine RH, posebno pozdravivši vodstvo „Prosvjete“ (predsjednika Radovića, sekretara Živkovića te Sinišu Tatalovića) i prisustvo gospodina Budimira Lončara ovome događaju te njezinu ekselenciju gospođu Nikolić i Duška Ljuštinu, također podpredsjednika „Prosvjete“ koji je dao veliki doprinos svemu ovome.
Tolnauer je odgovorio i na pitanje: Zašto je Savjet stao iza „Dana srpske kulture“?, istaknuvši „da je „Prosvjeta“ veoma bitna Savjetu i veoma bitna u Hrvatskoj kao organizacija Srba sa najdužom tradicijom. U jednom trenutku „Prosvjeta“ se bila prebacila u jedan drugi format koji ne predstavlja Srbe u Hrvatskoj. No, u razgovorima koji smo imali u Savjetu predložili smo da se to, svakako promijeni i podrži ova manifestacija, te da se osiguraju sredstva za to.“ I stoga, smatra da je ovih trinaest manifestacija na „Danima srpske kulture“ malo i zato će inzistirati da se to sve pojača.

„Srpska kultura, a i kultura kao takva je nešto što je više nego potrebno u uvjetima kojima danas jesmo.“, kazao je Tolnauer.
On je, također podsjetio i na londonski izvor koji kaže: „Da je sa srpske strane u izgradnji hrvatske kulture 1931.godine učestvovalo 16.94% Srba, 1981. njih 11.55%, dok ih je 1961. godine bilo 15.02%., te smatra da zbog svega što se dogodilo srpskom stanovništvu u Hrvatskoj kao hrvatskim sugrađanima, na to treba stalno ukazivati jer živimo u svijetu „Fake newsa“ i povijesnih revizija.“

„Put u Europu na ovim prostorima je u izgradnji i traži izgradnju dobrosusjedskih odnosa, proces stabilizacije nam je veoma važan. Stoga nam je važno da se ova manifestacija revitalizirala i da dolaze oni ljudi koji mogu prezentirati pravu kulturu.“ Istaknuo je Tolnauer i dodao, citirajući predsjednicu Vlade Republike Srbije: “Kad veliki vjetrovi pušu, neki grade zidove, a neki grade vjetrenjače“, ja sam da se grade vjetrenjače“, zaključio je Tolnauer.
Aneta Vladimirov, voditeljica ove manifestacije, naglasila je da smo i u godini obilježavanja 75 godina od osnivanja Društva, te 60 godina od osnivanja, otvaranja naše Biblioteke i 25 godina trajanja časopisa „Prosvjeta“ i časopisa „Bijela pčela“, te da je jedan od razloga zašto smo ovdje i izložba na zidovima naše Biblioteke „Drugo ja“ mlade slikarice Milice Vučković, a koju je uredila voditeljica likovne sekcije, zagrebačkog pododbora Lana Kovačević.
Govoreći o izložbi Kovačević je rekla „da je nakon prvih kontakata sa Milicom Vučković koji su se odvijali elektroničkim putem, odmah shvatila da se radi o mladoj romantičnoj i britkoj umjetnici, toploj i pomalo ironičnoj, donekle i pesimističnoj. Ona je obrazovana, elokventna, svestrana, direktna, polemična, samosvojna i predana“., kazala je Kovačević.
„Prvi kontakt bio je preko njezinih slika koje na prvi pogled impresioniraju zrelošću, tematskim okvirom koji je teško svrstati na uobičajene kategorije. Primjetno je poniranje u vlastiti unutarnji svijet, dijalog sa samom sobom, ali tu ima i protesta i društvene kritičnosti.“ istaknula je Kovačević.

Akademik Tonko Maroević, također je pozdravio mladu slikaricu kazavši“Da je zadovoljan njezinim rezultatima, a posebno njezinim pitanjima i problemima. Sam naslov izložbe „Drugo ja“ govori o toj dvojnosti, ima literarni dar. To je čisto slikarastvo, oslobođeno priče. Ta dvojnost je plodna, izazovna, centralna. Pred nama je zrelo djelo, promišljeno djelo koje govori kroz nekoliko faza, stupnjeva svoga vlastitog istraživanja i nalaženja“, zaključio je Maroević.
I na kraju i sama umjetnica koja je rođena u Beogradu 1989. godine, diplomirala i završila master studij na Fakultetu primenjenih umetnosti na kome priprema i doktorat rekla je „Da joj je to prva izložba u Zagrebu i u Hrvatskoj, stoga misli da su te razmjene, manifestacije ovoga tipa jako važne.

Izvor: skd-prosvjeta.hr
Foto: Nenad Jovanović/Novosti