200 godina srpskog školstva

Hrvatska želi biti država stvarne, a ne samo proklamirane tolerancije, naglasila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je prisutne na svečanoj akademiji povodom proslave 200. godišnjice srpskog školstva u Zagrebu i 10. godišnjice rada Srpske pravoslavne opće gimnazije pozdravila s ‘Hristos vaskrse’

Svečanom akademijom, održanom 21. aprila u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, i otvaranjem prigodne izložbe, upriličenom dan ranije u dvorani biblioteke Prosvjete, obilježena su dva značajna jubileja za srpsku zajednicu – 200. godišnjica srpskog školstva u Zagrebu i 10. godišnjica rada Srpske pravoslavne opće gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’.

U ispunjenoj dvorani HNK bila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao i visoki zvaničnici Hrvatske, Srbije i Republike Srpske, gradskih vlasti, arhijereji SPC-a, predstavnici drugih vjerskih zajednica te saborski zastupnici. Prisutni su bili i rukovodioci te aktivisti srpske manjinske samouprave, čelni ljudi i aktivisti srpskih organizacija, diplomatski kor Srbije, BiH i još desetak država, kao i bivši i sadašnji učenici gimnazije s profesorima. A bila su tu i dva bivša hrvatska predsjednika – Ivo Josipović i Stjepan Mesić.

– Hrvatska želi biti država stvarne, a ne samo proklamirane tolerancije – naglasila je hrvatska predsjednica, ističući da će sa svoje strane pomagati afirmaciju svih nacionalnih manjina i vjerskih zajednica.

– Tolerancija je samo osnova za krajnji cilj: otvaranje prostora afirmaciji kulturnih i vjerskih identiteta manjinskih zajednica i njihovu integraciju u društveni život – rekla je Grabar-Kitarović.

Istaknula je prosvjetni rad i poslanje SPC-a te podsjetila na ljude koji su iz ljubavi prema svojem narodu svoja znanja i sposobnosti uložili u pravedni cilj – da djeca i mladi dobiju što bolje obrazovanje i postanu što bolji ljudi.

– Tim nastojanjima nisu sva vremena bila jednako sklona, no prije desetak godina dozrelo je vrijeme za obnovu te prosvjetne tradicije – kazala je i podsjetila na ulogu i poticaj pokojnog mitropolita Jovana u stvaranju nove obrazovne institucije za što je imao podršku SPC-a, državnih i gradskih vlasti.

– Gimnazija promiče baštinu pravoslavne duhovnosti i srpski nacionalni identitet i tradiciju, a učenicima otvara vidike multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, upoznajući ih s osnovnim sadržajima hrvatske kulturne baštine, te im tako lakše otvara sve vidike – kazala je novoizabrana predsjednica, koja je prisutne pozdravila s ‘Hristos vaskrse’.

Izaslanica predsjednika Srbije Jasmina Mitrović Marić rekla je da bi bilo manje neznanja i više ljubavi kad bi se svi držali poruka Svetog Save, prvog srpskog učitelja i prosvjetitelja.

– Budućnost države je onakva kakve su joj prosvjeta i pedagogija danas – rekla je Mitrović Marić, napomenuvši kako je Sveti Sava prosvjećenost smatrao višom od učenosti.

– Odupirući se vlastitom nemaru prema kulturi pamćenja, njegujući nacionalnu samosvijest i ravnopravnost, razvijajući slobodno mišljenje i stvaranje, srpski i hrvatski narod trebaju poštovati svoje slavne pretke – rekla je izaslanica iz Srbije.

– Naša dva naroda povezuje hrišćanska vjera i prostor na kojem se vekovima prožimamo i preplićemo – rekao je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, ističući da je ta povezanost ‘obogaćena još jednim lepim iskustvom zajedničke radosti koju svi doživljavamo na isti način, iako nismo jednoobrazni jer je Bog stvorio različitost’.

Zahvalio je svima koji su ugradili sebe u obrazovanje srpske djece u Zagrebu i naglasio da smo ‘u ljubavi jednih prema drugima, bez obzira na koji se način molimo, dužni čuvati sve ono što nas zbližava’.

– Iza sebe smo ostavili događaje iz ne tako davne prošlosti, pa danas zajednički delimo nadu u bolje sutra – istaknuo je mitropolit.

Episkop bački Irinej u svom je obraćanju istaknuo zasluge i imena svih koji su dali doprinos u razvoju školstva u Zagrebu, uključujući i pokojnog mitropolita Jovana, koji je iz profesorskog iskustva bio svjestan da srpskoj djeci u Hrvatskoj treba škola u kojoj će čuvati identitet, ali i mjesto gdje će dobiti kvalitetno znanje.

– Gimnazija je uzor drugim školama jer osim što njeguje multikulturalnost, kod svojih učenika stvara kozmopolitski duh – rekla je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, ističući da su gradska vlasti podržavale izgradnju zgrade na Svetom Duhu.

Nakon obraćanja i pozdrava, koje je moderirao direktor gimnazije protojerej stavrofor Slobodan Lalić, slijedio je kulturni program u kojem je, uz pratnju hora Svetoarhangelskog manastira Kovilj, glumica Vesna Čipćićevocirala život Kantakuzine Katarine Branković po kojoj gimnazija nosi ime, a svoj doprinos akademiji dala je i pjevačica Ivana Srbljan uz pratnju harfistice Ivane Biliško.

Otvorenja izložbe o 200 godina srpskog školstva u Zagrebu u Prosvjeti, autorice Ljiljane Vukašinović, također je okupilo velik broj zvanica. Njima su se osim autorice obratili mitropolit Porfirije, arhimandrit DaniloLjubotina, kao i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

Rekavši da se osim obnove porušenih kuća i prekinutih odnosa sa susjedima mora obnavljati prosvjeta i školstvo, Pupovac je istaknuo da su se time bavili u SPC-u i Prosvjeti te da se i država mora više uključiti u taj proces. Podsjetio je na poznate Srbe od kojih mnogi danas nisu u udžbenicima, ‘tako da djeca koja pohađaju škole mogu naučiti koliko su Srbi davali svom društvu, a istovremeno da bi se naša djeca mogla identificirati s najboljim vrijednostima, najznačajnijim imenima i najljepšim oblicima življenja i ljudskog stremljenja koja se postižu u nauci i istraživanju’.

– Naša je obaveza da se ono što se nije moglo razvijati u proteklih 25 godina sada počne razvijati u dva pravca, kao što se to činilo u vremenima koja su bila šira nego što su današnja, a to je da se obrazuje o tome što smo i tko smo, odakle dolazimo, koji su nam korijeni, tradicija i vrijednosti i da to podijelimo s drugima gdje god je moguće. S druge strane, da one koji za to imaju sposobnosti šaljemo da se obrazuju i školuju tamo gdje se mogu steći najveća znanja koja čovjek danas posjeduje u svijetu. Ni jedno ni drugo neće biti lako, ali zašto bi to bilo lakše od svega drugoga što smo radili ili od života koji nastojim učiniti dostojnim onog što mislimo da naša zajednica, društvo i država u kojoj živimo trebaju dijeliti kao zajedničku vrijednost – rekao je Pupovac na otvorenju izložbe.

O tome kako je došlo do izložbe, za ‘Novosti’ je ispričao direktor gimnazije Slobodan Lalić.

– Listajući zapise o povijesti školstva Srba u Zagrebu, naišli smo na datum iz 1814., kad se spominje osnivanje srpske elementarne narodne škole pri srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini zagrebačkoj, koja se tako priključila osnivanju mreže srpskih škola na prostoru Hrvatske. To je tradicija koja vezuje srpsko školstvo i njegove temelje uz pravoslavne crkve i manastire, od Marče i Orahovice, do Gomirja i Krke. Željeli smo da pokažemo da je naša škola, iako je moderna, oslonjena na tradiciju i plemenite ideje koje su bile svojstvene i crkvenim i svjetovnim ličnostima u našoj zajednici – kazao je Lalić i dodao da sada školovanje završava sedma generacija učenika, a da su prethodne završavaju svoje visokoškolsko obrazovanje i da su u čestom kontaktu sa školom.

Ljiljana Vukašinović rekla je da je izložba koncipirana u vrlo kratkom roku, ali da su svi u institucijama gdje je skupljala građu, od Školskog muzej,a do Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalne sveučilišne knjižnice, bili vrlo susretljivi i nastojali pomoći.

– U crkvenoj opštini nije sačuvana građa, ali njen najznačajniji kroničarDimitrije Vitković bilježi 1814. kao godinu kad se prvi put spominje škola. Zlatno doba školstva je od osnivanja Srpske vjeroispovjedne škole 1891. do Drugog svjetskog rata, a najveći broj polaznika bio je između dva svjetska rata kad se broj učenika kreće od 200 do 250 – rekla je Vukašinović.

Mitropolit je novinarima rekao da je obrazovanje uvijek bilo vezano za crkvu, jevanđelje i vaspitanje.

– U našem narodu škole su začete upravo u crkvenim institucijama i manastirima, a slično bilo i na prostorima Hrvatske. Danas je to važno u svim geografskim prostorima koji su izvan matice, pre svega što je crkva nosilac autentičnog identiteta. Nema ništa logičnije i normalnije nego da obrazovanje izvan matice neke države bude vezano uz crkvu. Zato mi slavimo godišnjicu rada gimnazije koja je nacionalna škola, iako je Crkva njen vlasnik. Ona ima pravo javnosti, otvorena je za decu drugih nacionalnosti i daje široko obrazovanje koje ima tendenciju da bude kvalitetnije nego što je to obrazovanje u državnim školama – zaključio je Porfirije.

Izvor:portalnovosti.com

Facebook komentari
%d blogeri kao ovaj: