Otvorenje izložbe Barbarogenij nadrealizma

Uoči Dana srpske kulture i otvorenja Srpskog kulturnog centra u Zagrebu pozivamo Vas na otvorenje izložbe Barbarogenij nadrealizma u organizaciji SKD Prosvjeta, Srpskog narodnog vijeća i Kulturno informativnog centra (KIC) iz Zagreba koja se održava povodom stogodišnjice nadrealističkog manifesta Andrea Bretona.

Program započinje otvorenjem izložbe u Galeriji SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21, u četvrtak, 10.10. 2024. u 18 sati, a izložba će biti otvorena do 02. 12. 2024.

Drugi dio izložbe otvara se u Galeriji Forum, Teslina 16, u petak, 11. 10. 2024. u 19 sati, te će biti otvorena do 02. 11. 2024.

Izložba Barbarogenij nadrealizma u fokus stavlja avangardne umjetničke pokrete dvadesetog stoljeća zenitizam i dadaizam, kulturne veze koje su Anuška Kohn Micić, te braća iz Majskih Poljana kod Gline, Ljubomir Micić i Branko Ve Poljanski, pokrenuli oko internacionalnog časopisa za umjetnost i kulturu Zenit, u kojem su Ivan Goll i Boško Tokin u velikoj mjeri posredovali da suradnicima časopisa postanu europski avangardni umjetnici. Zenitizam i dadaizam su svojim vizualnim jezikom, tipografijom,

povezivanjem književnog i vizualnog stvaralaštva, multimedijalnim pristupom i društvenom angažiranošću anticipirali avangardne stilske i društvene odrednice nadrealizma. Izložba prati nastavak

stvaranja kulturne mreže kroz književne časopise Nadrealizam danas i ovde, Svedočanstva, Putevi, Pečat i Danas, književna i teorijska izdanja, bogatu privatnu korespondenciju, te umjetnička djela. Poseban naglasak stavljamo na suradnju hrvatskih i srpskih autora koje karakterizira avangardni duh i drušvena kritičnost. Među dvjestotinjak djela koje ćemo predstaviti, iz kolekcije rijetke bibliofilske građe izdvajamo Turpitudu, zabranjenu poemu Marka Ristića s ilustracijama Krste Hegedušića, Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog, djelo Marka Ristića i Koče Popovića, na koje se osvrće i rad beogradskog konceptualnog umjetnika Zorana Todorovića, zatim djela Ljubomira Micića Istočni greh s ilustracijama Vilka Gecana, Spas duše s ilustracijama Anke Krizmanić, djela Aleksandra Vuča, Nemenikuće, Ako se još

jednom setim s crtežima Marina Tartaglie, časopise Nadrealizam danas i ovde, Svedočanstva, Putevi, Pečat i Danas, umjetnička djela Vilka Gecana, Željka Hegedušića, Jo Kleka (Josipa Seissla), Vjere Biller, veliko ilustrirano Divotvelebnopismo Miroslava Krleže Marku Ristiću i dr. Relevantnost nadrealističkih ideja vidljiva je u suvremeno umjeničkoj praksi, video umjetnosti, kazalištu i

filmu. Uz Zorana Todorovića, na izložbi su zastupljeni i drugi suvremeni autori čiji se radovi referiraju na razdoblje nadrealizma; Ivana Momčilović s Družinom Pet petlića na Visu, te posebno ističemo novu produkciju nastalu u sklopu projekta Barbarogenij nadrealizma video rad Ne-Svest: Onirizam u nadrealizmu Ivice Đorđevića, te audio -vizualnu instalaciju Marka Paunovića Poslednja nadrealistkinja, koji nas upoznaje s avangardnim likom Marijane Nikolić Ivšić, a Gildo Bavčević i Vinko Barić, predstavljaju

se novim video radom Titov kuvar. Na otvorenju izložbe izvest će se performativna “nadrealistička večernja” po receptu Luje Parežanina koja povezuje dva bitna nadrealistička elementa riječi i djela, u

ovom slučaju poeziju i poslastice, poeziju čitaju Damian Humski i Lovro Rimac. Naoko oksimoron prisutan u nazivu izložbe Barbarogenij nadrealizma, nastavak je kustoskih praksi povezivanja razdvajanih i sukobljenih (izložbe u sklopu Dana srpske kulture Veze Zagreb-Beograd i Umjetnost približavanja), u ovom slučaju dva avangardna pokreta koje karakteriziraju brojni sukobi i podudarnosti. Autorica koncepta izložbe i kustosica je Davorka Perić, stručna suradnica na izložbi je povjesničarka umjetnosti Senka Ristivojević i asistentica izložbe povjesničaka umjetnosti Lea Bulaja.

Program uz izložbu Barbarogenij nadrealizma:

18. – 26. 10. 2024.
KIC, Preradovićeva 5
Filmski program

Uvod u nadrealizam
Entr’acte / Međučin (René Clair), Andaluzijski pas / Un chien andalou (Luis Buñuel), Zlatno doba / L’ Âged’or (Luis Buñuel), Pjesnikova krv / Le sang d’un poète (Jean Cocteau), Mreže popodneva / Meshes of theAfternoon (Maya Deren), Na kopnu / At Land (Maya Deren), Opsjednut / Spellbound (Alfred Hitchcock),Snovi što se mogu kupiti novcem / Dreams That Money Can Buy (Hans Richter), Taj mračni predmetžudnje / Cet obscur objet du désir (Luis Buñuel), Izgubljena cesta / Lost Highway (David Lynch)KIC (Kulturno informativni centar) i Kino Tuškanac, autori programa: Hrvoje Hribar i Filip Zovko

KIC (Kulturno informativni centar) i Kino Tuškanac, autori programa: Hrvoje Hribar i Filip Zovko

03. 11. 2024. u 18 sati
SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21
Predavanje i razgovor

Aleksandar Bošković , Columbia University – New York
Subverzivna pedagogija beogradskog nadrealizma

03. 11. 2024. u 19 sati
SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21

Predstavljanje knjige i razgovor
Knjiga Edicije Jugoslavija Nepredvidiva prošlost budućnosti, O političkom potencijalu utopije sadrži i dječji socijalno-utopijski roman o novom obrazovanju anonimne autorice Male Zore napisan u Beogradu 1924. Na predstavljanju sudjeluju urednica knjige, dramaturginja Ivana Momčilović, književna teoretičarka

Biljana Andonovska i novinar Srećko Pulig. Predstavljanje knjige posvećeno je Leonardu Kovačeviću.

15. i 16. 11. 2024 u 20 sati
Dežmanov prolaz, Zagreb
Krležino divot pismo
Kazališna predstava

Krležino divot pismo
Krležino divot pismo, nastavak je projekta Simfonije/Turpituda koji je nastao na temelju epistolarne korespondencije, Krležinih i Ristićevih dnevnika, dramatizacije Krležinih Simfonija i Ristićeve poeme Turpituda. Obje otvaraju temu prijeratnog sukoba na književnoj ljevici, osvjetljavajući turbulentne odnose umjetnosti i revolucije, društvenog angažmana i umjetničkog solipsizma. Glazbu potpisuje Stanko Juzbašić, scenografiju Tihomir Milovac, a režiju Branko Brezovec.

Partneri projekta: KIC (Kulturno informativni centar), Galerija Forum, Bibliofil, Muzej primenjene umetnosti Beograd, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatska radio televizija, Radio televizija Srbije, Muzej savremene umetnosti Beograd, Kino Tuškanac, Nacionalni muzej modrene umjetnosti, Istorijski arhiv Beograda – Legat Koče Popovića i Leposave Perović, Narodni muzej Srbije, Privatna kolekcija vm, Srpska akademija nauka i umetnosti – Legat Marka Ristića, Biblioteka SANU, Arhiv SANU, Kolekcija Perilo – Udruženje Perilo, Eurokaz.