Otvoren natječaj za radno mjesto izvršnog sekretara/ice za kulturu
3. 2. 2025.
Likovna izložba „Boja Vukovara 2023“
8. 2. 2025.
Bordina jednostavnost
„Scenarij, crtež, animacija – Bordo radi sve! Vrlo je malo animatora koji uspijevaju obuhvatiti toliko toga. Čovjek bi pretpostavio da za svoje filmove ne sklada glazbu, ali slutim da čvrsto nadzire i taj dio. Bordo je grafički likovni umjetnik, ali svoje zvanje drži čvrsto u uzdama i ne dopušta mu nepozvano uplitanje. Opći dojam je, dakako, jednostavnost! Čisto pripovijedanje bez ikakvog dijaloga. Mimika! Najteži, ali i najzahvalniji oblik komunikacije. Na pamet nam padaju Chaplin i Keaton: i oni su bili nijemi. Mali čovjek prepušten na milost i nemilost državi, ratu, ljubavi, piću – drugim riječima, život i njegove komične ironije…“
Bob Godfrey, filmski režiser, Velika Britanija
Jedan od najistaknutijih predstavnika čuvene Zagrebačke škole crtanoga filma Borivoj Dovniković Bordo preminuo je u Zagrebu 8. februara 2022. godine. Zanimljivo, da je još u trinaestoj godini života dobio svoj prvi honorar da bi, nedugo nakon, prilikom pokušaja da potpiše prve samostalne novine, sam sebi nadjenuo ime Bordo. Inače, objavljivao je karikature, ilustracije i stripove u Kerempuhu, Vjesniku, Vjesniku u srijedu, Plavom vjesniku, a kontinuirano se bavio i grafičkim uređenjem i ilustriranjem izdanja SKD „Prosvjete“, posebno njenog dječjeg mjesečnika Bijela Pčela. Crtanim filmom bavio se od početka 1950-ih. Važno je reći da je autorske crtane filmove radio u Zagreb filmu od 1961. godine (Lutkica). Od tada potpisuje brojne nagrađivane autorske crtane filmove, najčešće po vlastitom scenariju koje je sam crtao i animirao.
Godine 1983. objavljuje i knjigu Škola crtanog filma. Od samog početka je u organizaciji „Animafesta“ gdje je bio predsjednik programskog odbora, a u razdoblju od 1985. do 1991. festivalski direktor. Od 1977. do 1982. godine bio je i član izvršnog odbora ASIFA-e, Međunarodnog udruženja animiranog filma, a od 1994. do 2000. njen glavni tajnik. Dvije godine kasnije dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. A među silnim nagradama i diplomama za filmska i druga ostvarenja našeg Borde ističe se i nagrada „Sava Mrkalj“ za izuzetan doprinos kulturi Srba u Republici Hrvatskoj.
Borivoj Dovniković rođen je 12. decembra 1930. godine u Osijeku. Osnovnu školu polazio je u Čepinu, Dalju i Osijeku, a gimnaziju u Beogradu, Požarevcu i Osijeku. U Zagreb prelazi 1949. godine, te upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Paralelno počinje raditi u novinama kao karikaturist i ilustrator. No, već 1950. godine napušta studije da bi se u Redakciji humorističkog lista Kerempuh pridružio grupi karikaturista u pokretanju animacije i izradi prvog hrvatskog umjetničkog crtanog filma Veliki miting (1950./51.). Upravo on predstavlja početak kontinuirane profesionalne proizvodnje animiranog filma u Hrvatskoj i ex Jugoslaviji, a iz čega je kasnije nastala u svijetu poznata Zagrebačka škola crtanog filma.
Bordo, tada paralelno sa radom u novinarstvu i na grafičkom dizajnu, počinje profesionalnu karijeru na animiranom filmu. Sudjeluje tako u okupljanju i izobrazbi novih kadrova u novoosnovanom poduzeću za crtani film Duga film. Radi i na proizvodnji novih crtanih filmova kao crtač i animator (1951./52.). Godine 1958. pridružuje se osnovanom Studiju za crtani film Zagreb filma kao crtač i animator, da bi već 1961. godine počeo realizirati vlastite autorske filmove. Narednih tridesetak godina filmovi su mu nagrađivani na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.
A među filmovima koji su višestruko nagrađivani na međunarodnim festivalima, ističu se: Bez naslova (1964., nagrađen u Oberhausenu), Ceremonija (1965), Znatiželja (1966), Krek (1968., Srebrni medvjed na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu), Ljubitelji cvijeća (1970), Putnik drugog razreda (1974), N.N. (1977), Škola hodanja (1978), Jedan dan života (1982) i Uzbudljiva ljubavna priča (1989).
Od 1995. godine Bordo prima niz priznanja u zemlji i inostranstvu za doprinos hrvatskom/jugoslavenskom filmu, animaciji i kulturi uopće. Retrospektive svojih filmova u inostranstvu imao je u nizu gradova i festivala, a ostvarenja su mu prikazivana na svim kontinentima, takođe u okviru retrospektiva zagrebačke škole. Godine 1983. i 1996. objavio je i knjigu Škola crtanog filma, koja je1985. godine prevedena na češki, a 2000. u Parizu je izašlo i francusko izdanje.
Inače, Bordo je svoju karijeru karikaturista, kao što smo već pomenuli, počeo u Kerempuhu (1950), a neko vrijeme je bio i stalni suradnik beogradskog Ježa. Radove su mu objavljivali i ostali listovi u Zagrebu i ex Jugoslaviji. Međutim, sve veće angažiranje na filmu povremeno ga je udaljavalo od novinske karikature. Od 1994. godine redovito je objavljivao političke karikature u mjesečnicima Hrvatska ljevica i Prosvjeta. Imao je i izložbe političkih karikatura u nekoliko gradova Hrvatske.
Zajedno sa Walterom Neugebauerom, Andrijom Maurovićem i ostalima, 1951. godine uključuje se u oživljavanje našeg stripa, zapravo svog sna iz djetinjstva nakon Drugog svjetskog rata. Tada radi stripove za Pionir, Horizontov zabavnik, Petko, a potom u narednim godinama za Plavi vjesnik, Vjesnik, Oko… Ilustracija se kontinuirano provlači kroz cjelokupno Bordino stvaralaštvo. Počevši sa novinskom ilustracijom u Kerempuhu, Vjesniku, Vjesniku u srijedu…svoj interes postupno je širio na opremu i ilustriranje knjiga, časopisa, dječjih slikovnica i udžbenika.
Zapravo, interes Borivoja Dovnikovića u grafičkom oblikovanju veoma je širok. Njega tako zaokuplja i crtež i slovo, novinski oglas, plakat, zaštitni znak, maskota, te obrada časopisa i knjiga…A da ga Zagreb nije zaboravio govori i to da je 2024. godine Gradska skupština Grada Zagreba imenovala park u gradskoj četvrti Trešnjevka-sjever po Borivoju Dovnikoviću.
Izvor: Monografija B…znači Bordo – B…is for Bordo /urednik Rade Dragojević/ Zagreb: SKD „Prosvjeta“, 2006. i Kalendar 2025: Bordin voz, Zagreb: SNV, 2025. Kalendar je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.
Foto naslovna:
Borivoj Dovniković Bordo, izvor: Prosvjetina Centralna biblioteka
