Dani Srpske kulture u Rijeci

Protekli tjedan u okviru Dana Srpske kulture obilježen predstavljanjem knjiga

Teme: pogled na mentalitet srpskog naroda iz perspektive hrvatskog povjesničara i slovenskog doktora te antifašizam

U petak, 3.12.2021. u Villi Ružić na Pećinama održan je tematski skup pod nazivom “Međ ranjenom srbskom braćom” na kojem je riječki ogranak Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” predstavio reprinte dvaju knjiga koje govore o mentalitetu srpskog naroda iz pera  objektivnih promatrača.

“Među ranjenom srpskom braćom” knjiga je iz 1913. godine, slovenskog doktora Ivana Oražena i predstavlja sa autorovog boravka u Beogradu i Nišu, odnosno tamošnjim vojnim bolnicama srpske vojske u vrijeme Balkanskih ratova.  Doktor Oražen u svojoj knjizi prikazuje jugoslavensku ideju, slavensku braću, solidarnost, pomoć, želju da se neposredno učestvuje u borbama za oslobođenje dijelova Srbije od Turaka.

“Stahovito je važno vidjeti kako su nas ljudi sa strane doživljavali, kako su opisivali naš mentalitet”, istakao je Zoran Stanković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije i član predsjedništva riječke Prosvjete.

“Reprint ove knjige, koja u hrvatskoj postoji samo u 3 primjerka, nastao je sa željom da se dragocjeni dokument o jednom vremenu sačuva od zaborava, kao i povodom stogodišnjice smrti doktora Oražena” dodao je Stanković i poručio kako će se promocija reprinta ove knjige koju je originalno tiskala knjižara Trbojević u Rijeci, održati i u Slovenskom domu KPD Bazovica te širom Hrvatske u drugim ograncima SKD Prosvjeta, kao i u Beogradu i Novom Sadu.

Promocije nakon Rijeke, očekuju i drugu predstavljenu knjigu, „Peroj srpsko selo u Istri“, hrvatskog povjesničara i pedagoga, Frana Barbalića. „Ova knjiga je dragocjeni dokument koji govori o poštenju jednog istraživača, citiranju svih mogućih izvora, bez naknadnih tumačenja i intervencija i govori o izgradnji škole, crkve o formiranju jedne zajednice koja je imala svoje predstavnike u lokalnoj samoupravi u Puli u ono doba“, naveo je Stanković i dodao da je ova knjiga objavljena je 1933. u izdanju Zaklade tiskare Narodnih novina iz Zagreba.

Svojim prisustvom, Tematski skup u okviru Dana srpske kulture u Rijeci posebno su uveličali gosti iz Novog Sada, direktor Arhiva Vojvodine dr.sc. Nebojša Kuzmanović sa suradnicima. Kuzmanović je govorio o vojvođanskom arhivu kao otvorenoj ustanovi koja čuva i obrađuje više miliona dokumenata. “Postoje arhivski fondovi koji imaju građu koja je interesantna i za Kvarner, dosta poveznica koje treba još istražiti”, rekao je Kuzmanović i pozvao na suradnju tijekom 2022. godine kada je Novi Sad postaje Europska prijestolnica kulture.

Prisutnima se obratio i domaćin, prof. Theodor de Canziani i skrbnik ostavštine Brlić-Mažuranić-Ružić. De Canziani je poželio srdačnu dobrodošlicu gostima u Vilu Ružić, spomeničku zbirku i knjižnicu Mažuranić-Brlić-Ružić, objasnivši da je ova zbirka svoj život započela 1946. godine, kada je proglašena nacionalnim spomenikom kulture te je govorio o vezama Obitelj Ružić, Brlić, Mažuranić s Kraljevinom Srbijom.

Uz goste iz Novog Sada, članove i prijatelje riječke Prosvjete, Tematskom skupu u Villi Ružić prisustvovali su i zamjenik župana Primorsko-goranske županije iz redova Srpske nacionalne manjine, Petar Mamula kao i konzul Republike Srbije u Rijeci, Vladimir Marjanović.

Riječki gitaristički virtuoz, Mario Šimunović, izveo je nekoliko numera, između ostalih i „Prvu ljubav“ Đorđa Balaševića, u čast gostiju iz Novog Sada.

 

—————————–

 

Predstavljena udžbenik „Antifašistički vodič za ljepši svijet”

Ranije tijekom tjedna, u okviru Dana srpske kulture u Rijeci, na botelu Marina predstavljen je udžbenik „Antifašistički vodič za ljepši svijet” koja je djelo skupine autorica i autora sa prostora bivše Jugoslavije, a bavi se poviješću, teorijom i suvremenom praksom antifašizma.

Kako se navodi u opisu publikacije, “Vodič treba da pomogne otporu protiv svih oblika nepravde, ugnjetavanja i eksploatacije, a u ime solidarnosti s radnicama, izbjeglicama i svima ugnjetavanima zbog svoje boje kože, seksualne orijentacije, roda ili porijekla. Otpor treba organizirati protiv struktura koje toleriraju i zagovaraju ovakve društvene uvjete, agitiraju protiv izbjeglica i Roma, radnike eksploatiraju i otimaju im prava, pri čemu se te iste strukture nemjerljivo bogate. Ovo je bio i ostao kredo svake antifašistkinje i antifašiste.

 

Knjiga odgovara na pitanje zašto je antifašizam i danas bitan i koji su njegovi praktični pojavni oblici u svijetu mnogo drugačijem od onog u kojem je nastao prije sto godina.

 

O udžbeniku su govorile koautorice Jelena Krivokapić Nikolić, pravnica iz Subotice i aktivistica za prava Roma i Jana Šarić, sociologinja iz Beograda dok je predstavljanje knjige moderirao povjesničar Stefan Gužvica.

 

Jelena Krivokapić Nikolić je govorila o recentnim primerima zločina iz mržnje prema Romima u Srbiji koji su nerijetko završavali tragično, upozorivši da se oni trebaju shvatiti kao pouka za ubuduće za ono što se ne smije ponavljati.  Krivokapić Nikolić se osvrnula i na zakonodavni okvir i primjenu istog u Srbiji, te značaj uloge medija u suzbijanju diskriminacije. „Ja sam za to da se svaka diskriminacija, svaki rasistički napad sankcionira, i da se natjera država da reagira adekvatno“ – zaključila je Krivokapić Nikolić.

 

Osvrnuvši se na izlaganje svoje kolegice, koautorice vodiča, Jana Šariće je istakla da „postoji dominantan narativ da je fašizam pobijeđen, a da je antifašizam kulturna stvar, nešto što ćemo izvaditi iz ormara 9. svibnja na Dan Europe i Dan pobjede, nešto čime ćemo se hvaliti kada dobijemo priliku i govoriti da su to naše povijesne pobjede, dok se iza kulisa dešavaju ozbiljne stvari.“

 

Uspoređujući odnos prema antifašizmu  u Srbiji i Hrvatskoj, moderator skupa, povjesničar Stefan Gužvica istakao je sljedeće: „Ako je u Srbiji po srijedi nacionalistički revizionizam, u Hrvatskoj je posrijedi nacionalistički i liberalni revizionizam, jer liberalni tobože brani antifašizam, ali isto tako gazi mnoge vrijednosti koje antifašizam sam po sebi podrazumijeva.“

Tema je ovo koja je potakla publiku da se uključi u razgovor, dok je opći zaključak bio da je društvu potreban češći razgovor na temu Antifašizma i da se u njih moraju intenzivnije uključiti mladi ljudi, poput skupa autora udžbenika „Antifašistički vodič za ljepši svijet“.

Publikacija je u izdanju Rosa-Luxemburg-Stiftung Southeast Europe I može se besplatno preuzeti putem poveznice: https://www.rosalux.rs/all/antifasisticki-vodic-za-ljepsi-svijet

 

—————————–

Najava za naredni tjedan:

Tijekom nadolazećeg i pretposljednjeg tjedna u okviru manifestacije Dani srpske kulture u Rijeci, najavljeni su sljedeći programi:

 

Poster izložba “Gradinsko naselje i nekropola u dolini Sane”

Srijeda, 08.12.2021 u 18:00 prostorije SKD „Prosvjeta“ Rijeka, Demetrova 16 b

Autorice izložbe: Daniela Radosavac, arheologinja i kustosica Muzeja Kozare Prijedor te Dalia Tubin, arheologinja i vanjska suradnica muzeja

 

Poetska večer „Stihovima te ljubim“

Četvrtak, 09.12.2021. u 19:00 prostorije SKD „Prosvjeta“ Rijeka, Demetrova 16 b

Večer srpske ljubavne poezije u izvedbi Svetlane Patafte, akademske glumice

 

Šetnja Rijekom u pratnji prof. Theodora de Canzinia

Subota, 11. i nedjelja 12.12.2021 u 12:00 Rijeka

Obilazak mjesta i toponima od značaja za riječke Srbe Prikaz i pratnja prof. Theodor de Canziani; obilazak: Crkve Sv. Nikole, Crkve Sv. Đorđa, bivšeg pravoslavnog groblja, knjižare Trbojević.

 

Detalje svih programa doznajte na FB stranici SKD prosvjeta Rijeka: https://www.facebook.com/PododborRijeka

 

Ulaz na sve programe je slobodan, uz prethodnu najavu dolaska na: 095 908 05 81 te prosvjetarijeka@gmail.com

%d blogeri kao ovaj: