Goran Milašinović: Rat je amputirao Osijek od mene i to je trauma koju nosim

Ovogodišnji  online “Dani srpske kulture”, u organizaciji SKD “Prosvjeta”, završeni su 18. decembra razgovorom o knjizi “Apsint”, kao i o ukupnom stvaralaštvu i djelovanju njenog autora Gorana Milašinovića, koji je vodila Aneta Vladimirov. 

Milašinović je rođen u Đakovu, da bi potom preselio u Osijek, pa u Beograd gdje živi i radi 40 godina baveći se kardiologijom kao međunarodno priznat stručnjak i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, te direktor Pejsmejker centra u Kliničkom centru Srbije.

Usporedno je napravio karijeru i kao književnik, pa je tako autor desetak djela romana i zbirki priča. Još kao mlad 1989. napisao je zbirku pjesama “Neistraženi bolovi”, da bi kasnije prešao na prozu.

“Pisanje proze je neka vrsta slikarskog rada, svakodnevni razgovor sa sobom i unošenje u zadatoj formi. Kad sam počeo da čitam knjige, video sam kako je to moj svet, ali nikad nisam mislio da od toga treba živeti. To je za mene delikatesa dana”, rekao je Milašinović, prenosi portalnovosti.com.

Osvrnuo se na svoju zbirku priča “Lekari”, u kojoj je neke negativne ljudske osobine pripisao pojedinim izmišljenim likovima iz liječničke profesije, a zbog realističnog prikaza dobio je više kritika i pitanja o kojim bi se doktorima moglo raditi.

Vladimirov i Milašinović dotaknuli su se i “Apsinta”, koji se pojavio 2006. i našao u najužem izboru za Ninovu nagradu, a koji je nedavno ponovo izdan.

“Radi se o dva Mihajla Alića; prvi Mihajlo je Beograđanin, student medicine u Beču, gdje je prinudno mobilisan u Veliki rat. Pri napadu austrougarske vojske na Srbiju zarobljen je i odveden u Irig, odakle će neslavno pobeći. Drugi Mihajlo rodom je iz Iriga, srpski vojnik dobrovoljac i ugledni hirurg u Pančevu, gdje je nakon rata uhapšen i optužen da je radio kao tajni cenzor za grupu Kundšafter sa zadatkom falsifikovanja ukradenih pisama srpskih vojnika i ratnih zarobljenika. On je uveren da je do optužbe za izdaju došlo zbog zamene identiteta. U svim vremenima i izazovima, pa tako i danas, petnaest godina nakon prvog izdanja “Apsinta”, podeljenost našeg naroda između Istoka i Zapada ostaje kao nezaobilazna tema i pitanje bez odgovora”, rekao je Milašinović, dodajući da je podvojenost između Istoka i Zapada zajednička svim Srbima i da postoji bez obzira da li je neki Srbin iz Zagreba ili iz Kruševca, prenosi portalnovosti.com.

Tema razgovora bili su i romani “Rascepi” i “Slučaj Vinča”, po kojem Dragan Bjelogrlić snima film “Čuvari formule”, a koji se bave incidentom u Vinči 1958. kada su ozračeni poslani u Francusku gdje im je presađena koštana srž. Mene je slučaj fascinirao iz ugla Francuza koji su dobrovoljno dali svoju koštanu srž nepoznatim Jugoslavenima, ne znajući hoće li i oni proći bez posljedica, objasnio je ljekar i književnik.

Na pitanje kako vidi kulturnu razmjenu Srbije i Hrvatske, Milašinović je rekao da čovjeka ne određuje nacija nego okruženje. “Nacija je opredelenje i izmaštana kategorija. Imate stotine kulturnih obrazaca koji se preklapaju; Hrvati i Srbi su veoma slični kao narodi, ali je narcizam malih razlika uzrok velikih svađa”, rekao je i podsjetio da se u Prvom svjetskom ratu na srpskoj strani borilo 10.000 dobrovoljaca iz Hrvatske.

Govoreći o pisanju, naglasio je da se po njemu književnost bazira na tome da kostur romana bude priča i da se zna o čemu se konkretno radi. Dakle, ako nemaš šta da kažeš, nemoj da pišeš, rekao je.

Na pitanje o svom djelovanju kao predsjednika Komisije Vlade Srbije za suradnju sa UNESCO-m, naglasio je da treba sačuvati artefakte za generacije koje dolaze, ali i sačuvati planetu i njene zdrave izvore u pozadini UNESCO-a.

” UN će dati sredstva, a na nama je da damo ideju o izboru kulturnih dobara koje idu na svetsku listu. Tako provodimo zajednički projekt o stećcima u koji su uključeni Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora”, rekao je i osvrnuo se na epidemiju korone.

“Apsurd je da se kovid ne može lečiti drugačije nego kuga, a to je da se zaključate u kuću, a neobični su i zbunjujući rezultati delovanja vakcine oko koje postoji antinaučni princip, ali ni farmaceutske kompanije ne iznose sve podatke o efikasnosti vakcina”, rekao je Milašinović, prenosi portalnovosti.com.

Na kraju se osvrnuo i na život u Beogradu. “Otišao sam u Beograd ne da se riješim Osijeka, nego da imam dva grada – onaj u kojem sam se rodio i onaj u kojem živim. Rat mi je amputirao grad rođenja i to je trauma koju nosim” – rekao je, naglasivši da je Beograd veliki grad koji vam daje veliku slobodu i veliki izbor.

Pjesme i odlomke iz Milašinovićevih djela čitala je Svetlana Patafta, a na kraju razgovora potpredsjednik “Prosvjete” Siniša Tatalović zahvalio je svim učesnicima i publici na “Danima kulture” koji su po večeri preko Zoom-a okupljali brojnu publiku.

“Ovo je bilo novo iskustvo koje nam je dalo neke nove ideje, pa i da se pojedini dijelovi odvijaju tokom cijele godine i u više sredina, ali se nadam da ćemo naredne “Dane srpske kulture” ipak održati uživo”, zaključio je Tatalović.

Izvor: Portalnovosti.com.
%d blogeri kao ovaj: