In memoriam Milan Matijević (1950. – 2020.)

Na Svjetski dan učitelja, 5. oktobra, nakon duge i teške bolesti preminuo je Milan Matijević, profesor emeritus Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

Tokom nastavno-naučne karijere Matijević je odškolovao brojne učitelje, profesore i stručnjake iz sektora obrazovanja. Kao iskreni pobornik i zagovornik modernih oblika nastave, po čemu je umnogome bio ispred svog vremena, bitno je doprinio obrazovanju srpskih učenika osmislivši program dopisno-konzultativne nastave koji se godinama provodi preko SKD „Prosvjeta“, čime je učenje srpskog jezika i kulture omogućeno i učenicima u sredinama u kojima nije bilo moguće organizirati nastavu na nekom od postojećih modela manjinskog školstva.

Rođen je u Blatni kod Bosanske Krupe, a nakon završene gimnazije u Bihaću i studija pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dvije godine radio je kao odgojitelj u Kazneno-popravnom zavodu u Glini, a potom tri godine kao suradnik u Centru za obrazovanje odraslih u Zajednici otvorenih sveučilišta u Hrvatskoj.

Od 1978. radi na Odsjeku za pedagogiju i Visokoj školi za odgoj i obrazovanje Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1981. obranio doktorsku tezu ‘Individualne razlike i učinkovitost individualnog obrazovanja u obrazovanju na daljinu’.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je zaposlen dvadeset godina, najviše na Učiteljskom fakultetu gdje je bio voditelj doktorskog studija za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Između ostalog, bio je i predavač pedagoške grupe predmeta za studente smjera razredne nastave s pojačanom nastavom srpskog jezika tokom nekoliko godina postojanja ovog smjera na Učiteljskom fakultetu, što je omogućilo da više učenika pohađa razne oblike nastave srpskog.

Osim u Zagrebu, Matijević je učestvovao kao nastavnik na sveučilišnoj nastavi i na fakultetima u Osijeku, Zadru, Splitu, Sarajevu, Ljubljani i Banjaluci.

S tim u vezi, Matijević je i jedan od najzaslužnijih pri promjeni statusa Učiteljske akademije u Učiteljski fakultet, odnosno podizanje učiteljskog stručnog studija na sveučilišni znanstveni nivo. Uključen je i u stvaranje novog obrazovnog kurikuluma ‘Škola za život’ koji se počinje provoditi u školama u Hrvatskoj.

Doktorirao je u području andragoške didaktike, a za svoj je rad, upravo na prijedlog andragoške struke, dobio i godišnju nagradu. Na prijedlog andragoga 2019. godine je dobio i Državnu nagradu ‘Ivan Filipović’ za životno djelo.

Autor je više od dvadeset knjiga i stotinu naučnih radova iz područja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraživanja i znanstveni radovi vezani su na didaktiku, metodiku poučavanja na svim razinama školovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i škole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja, kao i nove medije u obrazovanju.

Član je redakcija nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Proveo je ukupno više od jedne godine na raznim vidovima stručnog usavršavanja u petnaest zemalja svijeta.

Vrijeme i datum sahrane bit će saopćeni naknadno.

Nenad Jovanović/Novosti

Facebook komentari
%d blogeri kao ovaj: