Povijest društva

Društvo je proslavilo 80 godina postojanja. Osnivanje se dogodilo 18. novembra 1944. u glinskom hotelu «Kasina», nakon osnivanja Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a, pokretanja lista «Srpska riječ» i osnivanja Srpskog pjevačkog društva «Obilić». Prvi predsjednik bio je dr. Dane Medaković, a potpredsjednici general-major Petar Drapšin i advokat dr. Boško Desnica.

Bilo je to vrijeme velikih žrtava prečanskih Srba tokom rata 1941-1945., što je rezultiralo izgradnjom federalne Hrvatske. Srbi su, suočeni s ustaškim zločinima, gradili svoje institucije koje su s vremenom iskreno prihvatili. Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta» vodili su ljudi poput Stanka Ćanice Opačića, Duška Brkića, Rade Žigića, Rade Pribićevića i Bogoljuba Rapajića, koji su značajno doprinijeli intelektualnom i moralnom napretku.

Njihovo stradanje na Golom otoku označilo je period prigušenog rada, ali Društvo je opstalo kao prosvjetiteljska transmisija partijske politike. Istaknuti članovi tog vremena bili su Mila Joka, Svetozar Zec, Nikica Rapaić i Branislav Ćelap. «Srpska riječ» preimenovana je u «Prosvjetu», a rad pododbora i izdavačkog preduzeća nastavio se u teškim uvjetima.

U kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama, «Prosvjeta» se zalagala za zajedništvo Hrvata i Srba i suprotstavljala se nacionalizmu. Objavljena knjiga «Vjetrom vijani» izazvala je političke posljedice, što je dovelo do zabrane rada Društva. U tih 20 godina, na rubu zakona, trudili su se očuvati kulturni rad Srba u Hrvatskoj. Stanko Korać bio je ključna figura tog perioda.

Obnova Društva 1990. prekinuta je ratom 1991., koji je podijelio narod i odveo neke članove, poput Stanka Koraća, u Beograd. Kulturni radnici iz krajiških prostora nastavili su rad kroz različite institucije. U Zagrebu se čuvala imovina i planirao budući rad.

U februaru 1993. formiran je novi Glavni odbor. Počeli su raditi pododbori, časopis i kalendar, a reintegracijom Baranje, istočne Slavonije i Srema, društvo je preuzelo ljude i kulturne ustanove iz tih područja, formirajući Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta» kakvo danas poznajemo.

Povijest društva kroz godine

  • 1943. Začetak

    10. 11. 1943. u Otočcu osnovan Srpski klub vijećnika ZAVNOH-a

  • 1944. Osnutak Društva

    18. 11. 1944. u glinskom hotelu Kasino osnovano SKPD „Prosvjeta“

  • 1945.Knjižara "Prosvjeta"

    1945. godine osnovana je Izdavačka knjižara "Prosvjeta"

  • 1946.Muzej Srba

    1946. osniva se Muzej Srba u Hrvatskoj

  • 1947.Arhiv Srba

    1947. osniva se Arhiv Srba u Hrvatskoj

  • 1948.Centralna Biblioteka

    Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj osniva se 1948. godine

  • 1952.Promjena imena

    Glavna skupština 24. 9. 1952. mijenja ime Društva u Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"

  • 1971.Strateške smjernice Društva

    Izdan je dokument "Mjesto i uloga SKD "Prosvjeta" u savremenim društvenim kretanjima"

  • 1972.Stagnacija

    Stagnacijski period Društva

  • 1993.Obnova rada

    Obnavlja se rad SKD "Prosvjeta"

  • 1996.Ponovno radi biblioteka

    Obnavlja se rad Centralne biblioteke SKD "Prosvjeta"

Zgrada Društva

Kuća Kate Ledinski u Berislavićevoj 10 sagrađena je 1878. prema projektu arhitektonskog biroa Grahor & Klein. Dvokatnu kuću, za novog vlasnika Nikolu Kroka, pregradilo je prema vlastitom projektu građevno poduzeće Pollak & Bornstein 1924. godine.

Ulično pročelje u širini pet prozorskih osi ima pilastre koji se protežu preko prvog i drugog kata, visoku atiku i ukrase u hibridnom secesijsko-neobaroknom slogu. Prvi vlasnik upisan u zemljišne knjige (1. lipnja 1927.) bila je zagrebačka dobrotvorna zadruga ''Srpkinja''.

Srpski ženski internat u Zagrebu koji je otvoren 1. rujna 1901. stajao je pod pokroviteljstvom Dobrotvorne zadruge zagrebačkih Srpkinja. Internat je bio smješten na drugom katu u Petrinjskoj ulici br. 1. Imao je 7 soba s ostalim nužnim prostorijama za 20 pitomica. Otvorila ga je, uz blagoslov mjesnoga paroha Amvrozija Pavlovića, predsjednica zadruge barunica Katica Živković. Dom je bio dobro organiziran i imao je upraviteljicu i prefektkinju." Jedno vrijeme se bavila mišlju o ujedinjenju rada svih takvih srpskih zadruga u Hrvatskoj i Ugarskoj. No, ideja je propala zbog slabog odziva.

Pod njihovom zaštitom siromašni učenici su za blagdane dobivali odjeću. Stalnu mjesečnu potporu dobivalo je 5 udovica i 8 učenica (10 kr). Zadruga je sudjelovala i u kulturnom životu Srba u Zagrebu priređujući redovito sa Srpskim pjevačkim društvom svetosavske besjede. Internat je otvoren septembra 1901. godine, a radio je do travnja 1941. kada je daljnji rad onemogućen.

Nakon drugog svjetskog rata rad zadruge nije obnovljen, a njezine ciljeve nastavila je ostvarivati SKD ''Prosvjeta”. Osim zgrade, u Berislavićevoj, "Prosvjeta" raspolaže i imovinom u Preradovićevoj 18, 21 i 23. U Ulici Petra Preradovića 18 nalazi se Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj, dok se u Preradovićevoj 21 i 23 nalazi sjedište zagrebačkog pododbora "Prosvjete", galerija te u skoroj budućnosti Srpski kulturni centar i parkiralište.