Održana rasprava o gospodarskim odnosima između Hrvatske i Srbije
Na drugoj po redu panelki – stručnoj raspravi u organizaciji „Prosvjete“ i Zaklade Friedrich Ebert Stiftung 5. decembra u dvorani biblioteke „Prosvjeta“ o hrvatsko srpskim odnosima iz gospodarske perspektive govorili su eminentni stručnjaci i gospodarstvenici čija su izlaganja bila korisna i poticajna.
U svom pozdravnom obraćanju svima prisutnima Siniša Tatalović, potpredsjednik SKD „Prosvjeta“ istaknuo je gospodarske teme kao jedino dobro između dvije države, teme u kojima nema prijepora i gdje privrednici dobro surađuju. Tatalović je najavio i treću temu početkom iduće godine, o kulturnoj suradnji i odnosima u području kulture između Hrvatske i Srbije. Također, je istaknuo dobru suradnju „Prosvjete“ i FES-a koja kao neprofitna organizacija čiji je ured u Zagrebu otvoren još 1996. godine, promiče dijalog i podupire susrete ljudi koji pripadaju različitim etničkim skupinama. Rad FES-a usredotočen je na temeljne ideje i vrijednosti socijalne demokracije: Slobodu, pravednost i solidarnost. Ideja vodilja Zaklade je demokratski organizirano društvo koje probleme rješava kroz dijalog i konkurenciju ideja.
Prisutnima se obratila i direktorica Zaklade Friedrich Ebert Stiftung, gospođa Türkan Karakurt koja je izrazila zadovoljstvo u ime FES-a da može učestvovati sa „Prosvjetom“ kao suorganizatorom u jednom takvom događaju. Türkan je posebno pozdravila paneliste koji su došli ne samo iz Zagreba, već i iz Rijeke i Beograda i koji žele dati svoj doprinos govoreći o potencijalima ekonomije i biznisa, a koji onda doprinose i boljim odnosima između dvije države. Također, je istaknula ekonomiju kao moćno i važno područje za normalizaciju, ponovno učvršćivanje odnosa između Hrvatske i Srbije. I to ne samo u ekonomskoj terminologiji Win – win situacije, već da cijelo društvo ima od toga koristi. Kao primjer istaknula je Njemačku i Francusku koje mogu biti vodič drugim državama jer su prošle teške situacije i platile visoku cijenu gubeći milijune mladih ljudi u ratovima, dok političke vođe nisu shvatile da oba društva imaju više koristi od života u miru i zajedničkog poslovanja. A, to je i temelj na kojem počiva i Europska unija.
Panelisti među kojima su bili predstavnici obiju gospodarskih komora (Aleksandar Radovanović ispred Privredne komore Srbije i Goran Masnec ispred Hrvatske gospodarske komore) te gospodarstvenici: Pivac i Usmiani (JGL) kao i glavni urednik tjednika NIN Čulibrk zaključili su da su okviri za gospodarsku suradnju dviju država stvoreni i da gospodarska suradnja raste, ali da je politika ta koja treba stati dalje od gospodarstva. „Šizofrenu situaciju u Srbiji, dodatno podgrejavaju tabloidi.“, smatra Čulibrk. A, posebno su kapitalne investicije opterećene politikom što, naravno nije dobro. Istaknuto je da migracije radne snage predstavljaju zajednički problem.
Stručnu raspravu o hrvatsko srpskim odnosima iz gospodarske perspektive na visokoj profesionalnoj razini, moderirao je doc. dr. sc. Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Sažimajući prethodnu raspravu Mačkić je kazao:“Zašto Srbija? Pa, to je područje gdje izvoz može lagano rasti bilo zbog tradicionalnih proizvoda ili nekih drugih okolnosti. To je ujedno i najveće regionalno tržište ako razmatramo prostor ex Yugoslavije i to je tržište na kojem su brendovi poznati. Gospodin Radovanović nam je zatim rekao koja su to područja gdje se investira kad se gleda iz Srbije u Hrvatsku, to je turizam i to je poljoprivreda. Za nas nije veliko iznenađenje, ali ekonomist će reći da je zabrinjavajuće. S druge strane istaknuli smo i primjer Slovenije, IT industrija, bankarstvo, građevina uz primjer tog turizma. Gospodin Masnec se zapitao zašto nema tako puno kapitala? Pa, privatizacijski procesi su gotovi a fiskalni poticaji su već puno bolji u Srbiji od PDV-a pa do poreza na dobit. Gospodin Usmiani je onda tu podcrtao jednu vrlo važnu stvar koja se nerijetko zapostavlja da Republika Srbija ima potpisane trgovinske sporazume sa vrlo važnim tržištima kojima Hrvatska i kao članica EU sada ne može doći blizu, to su zemlje CIS-a. I to je nešto što oni gospodarstvenici koji smjeraju na to tržište kao što je Jadranski galenski laboratorij (JGL) svakako, uzimaju u obzir. I na kraju gospodin Čulibrk je jasno rekao da socijalna distanca postoji i da nam istraživanja ne trebaju, da je ekonomski nacionalizam prisutan, a ono što je važno da jednom kada uđete ostavljate brend. A, to je i AGROKOR na svojoj koži naučio jako dobro.“
Izvor: skd-prosvjeta.hr
Foto: Nenad Jovanović/Novosti
