Otvorena izložba „Ivo Andrić: književnik i/ili diplomata“ u organizaciji riječke “Prosvjete”
U atriju HKD-a na Sušaku 25. novembra svečano je otvorena izložba „Ivo Andrić: književnik i/ili diplomata“ u organizaciji riječkog pododbora Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“. Izložbu je otvorila autorica, povjesničarka književnosti, Tatjana Korićanac koja je svoj radni vijek posvetila upravo istraživanju Andrićevog književnog i diplomatskog djelovanja.
„Večerašnja izložba je napravljena 2011. godine povodom pedeset godina od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću. Dogodilo se nešto što nitko nije mogao predvidjeti, a to je da se izložba naputovala po cijeloj Europi, da je prošla sve one europske prijestolnice koje vidite na panoima, jer je svaki pano jedan grad u kojem je Ivo Andrić boravio kao diplomata Kraljevine Jugoslavije.
Od Ujedinjenih nacija u Ženevi, na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu, bila je u Atini i to sve u institucijama koje su zaista reprezentativne, kao što je Nacionalna knjižnica Grčke, pa u Bukureštu, Budimpešti. No, među prvim gradovima u kojima je izložba predstavljena bili su Sarajevo i Travnik. To je bila moja želja, da prvo odemo tamo gdje Andrić zapravo i pripada, još uvijek”, rekla je Korićanac.
Predstavljajući gradove poput Vatikana, kao Andrićevo prvo diplomatsko odredište, preko Bukurešta, Trsta, Graca, Berlina, Marseja, Pariza, Madrida, Brisela, Ženeve i Beograda, Tatjana Korićanac je ukazala na mjesta i godine koje su bile bitne u Andrićevoj diplomatskoj karijeri, ali podjednako bitne i u njegovoj književnoj karijeri.
„Andrić je vrlo široka tema, ima jako puno stvari koje je potrebno još istražiti i donijeti stavove koji će usmjeravati dalja istraživanja, a da to ne bude ostrašćeno i opterećeno našim dnevnim političkim stvarima. Čini se da danas jako mnogo razgovaramo ili vodimo politiku o određenim Andrićevim stavovima, a mnogo manje čitamo Andrića. Smatram da su svi odgovori na Andrićev život, njegove stavove, shvaćanja – sve se to nalazi u njegovim djelima. Pročitajte ponovno Asku i vuka, to je Ivo Andrić”, istakla je Korićanac, objasnivši da se ova knjiga u Srbiji čita u osnovnim školama i da bez obzira na to što ova priča može biti prilagođena mlađem uzrastu, ujedno je i ozbiljna priča koja predstavlja Andrićev život.
Pričajući o Andrićevom diplomatskom životu, autorica je istakla kako je Andrić vrijeme uglavnom provodio sam, budući da nije imao porodicu, provodio ga je pišući, posjećujući koncerte klasične muzike, te muzeje. Tako je primjera radi nastao i Andrićev esej iz 1935. godine, „Razgovor sa Gojom”, u obliku zamišljenog dijaloga sa španjolskim slikarom Franciscom Goyom.
„Iako sam godinama imala pristupa Legatu u muzeju Ive Andrića, svim papirima, pismima, prepiskama, dokumentima, fotografijama – svemu onome što je iza Andrića ostalo, jako sam obazriva bila u donošenju sudova, u tumačenju onoga što je Andrić mislio, a čini mi se da nam ta obazrivost nedostaje danas u ovo suvremeno vrijeme kada se stvari etiketiraju i olako nazivaju nekim imenima. Vjerujem da ipak trebamo biti malo mudriji, sporiji, razumniji i na kraju pošteniji prema Andriću”, rekla je.
Izložba „Ivo Andrić: književnik i/ili diplomata“ nastala je kao posljedica pitanja koje je autorica samoj sebi postavila, pitajući se kako su mogle te dvije biografije da postoje paralelno, istovremeno u jednom čovjeku. „To nije lako, jer je književnost oblast u kojoj su važne riječi, a diplomacija je oblast u kojoj je važno da umete šutjeti, i da to radite oprezno i obazrivo i vrlo je teško zamisliti da u jednom čovjeku mogu postojati takve dvije polarizirane ličnosti, od kojih je jedna stalno vodila računa o onome što govori, a druga je puštala mašti, riječima i osjećanima na volju“ – zaključila je Korićanac.
Prisutnima se obratila i Milica Mataja-Mafrici, članica predsjedništva riječkog pododbora SKD „Prosvjeta“ zahvalivši se prisutnima na dolasku, posebno imajući u vidu da je u današnje vrijeme organizacija kulturnih manifestacija veliki izazov. “Mi smo ostali istrajni u namjeri da ovu izložbu sprovedemo u djelo poštujući zahtjevne epidemiološke mjere u nastojanju za očuvanjem zdravlja. No, vjerujemo da je uz očuvanje fizičkog zdravlja, gotovo jednako važno u ovim vremenima, paziti i na zdrav duh, a najbolji imunitet za duh je upravo kultura”, podvukla je Mataja-Mafrici.
Izložbi su prisustvovali predstavnici Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, te Generalnog konzulata Republike Srbije u Rijeci.
Izložba će biti postavljena do 01.12. u HKD-u na Sušaku, ulaz je slobodan i može se posjetiti u terminima: 26.11., 28.11., 29.11. te 01.12. od 17:00 – 19:00. sati.
Foto: Spaso Mutavski
