Portreti šest srpskih vlastelinki Nikole Moravčevića

Izdavačka kuća “Arhipelag” objavila je novu knjigu pisca povijesnih romana i povijesnih studija Nikole Moravčevića – “Srpske vlastelinke”, koja govori o vremenima kada su žene vladale Srbijom. Nikola Moravčević živi u Chicagu, a u posljednjih dvadesetak godina napisao je seriju romana o srpskoj povijesti srednjeg vijeka, ali i modernih vremena.

Povijesne priče Nikole Moravčevića u knjizi Srpske vlastelinke pripovijedaju o velikim državnicama i diplomatkinjama u Srbiji krajem 14. i u prvoj polovini 15. vijeka.

Moravčevićeva knjiga predstavlja portrete šest znamenitih žena srpske povijesti srednjeg vijeka od kneginje Milice, koja je sačuvala srpsku državu poslije Kosovskog boja, do Srpkinje koja je postala bizantijska carica.

Pored kneginje Milice, junakinje ove knjige su i njene kćerke Mara Lazarević-Branković i Olivera Lazarević.

Jela Lazarević-Balšić, treća kćerka kneginje Milice, nasljeđujući svog muža Đurđa Stracimirovića Balšića na čelu Zete, sama vodi devetogodišnji rat protiv Mletačke republike, jedne od najvećih europskih sila onog vremena.

Mara Branković, kćerka despota Đurđa, druga je srpska vlastelinka koja je postala sultanija u vrijeme sultana Murata Prvog, da bi poslije smrti muža i povratka u Srbiju odbila prosce bizantijskog cara Konstantina XI, bila važna ktitorka svog vremena i zadržala snažan utjecaj na turskom dvoru.

Jelena Dejanović-Dragaš, kćerka Konstantina Dejanovića i žena cara Manojla II Paleologa, majka je posljednjeg bizantijskog cara i jedina Srpkinja koja je postala bizantijska carica.

“Ova studija o šest srpskih vlastelinki, koje su se sticajem okolnosti u najkritičnijem dobu istorije Srbije i Romejskog carstva našle kao vladarke u tadašnjim centrima moći i tamo uporno, hrabro i mudro radile na očuvanju opstanka, neka je vrsta zadocnelog spomenika njihovim ogromnim naporima i umeću, jer su se, sve od reda, pokazale stamenijim i boljim od kohorti muških velmoža njihovog doba kojima su bile okružene”, kaže Moravčević.

Autor primećuje da pošto su pravoslavne kulture i do danas ostale naklonjene patrijarhalnim konceptima društvenog poretka, njihovi jedinstveni doprinosi u oblasti državništva i diplomacije nisu još dovoljno priznati i cijenjeni.

“Osnovni razlog za pisanje ove studije jeste da se to ispravi i da buduće generacije Srba bolje razumeju koliko je kuraži, samopregora i mudrosti bilo potrebno tim ženama da u predominantno muškom svetu surovih političkih sukoba i borbi za dolazak i ostanak na vlasti u njihovom dobu uđu u ta opasna nadmetanja i na delu dokažu da su u njima ne samo ravne nego čak i superiorne u pogledu mnoštva realnih vladalačkih postignuća koje istorija i dolazeće generacije treba da dostojno pamte”, objasnio je Moravčević.


Izvor: RTS

%d blogeri kao ovaj: