Prezentacija i projekcija : Una Popović o radovima Neše Paripovića i Zorana Popovića u okviru izložbe Tabula rasa

02.12.2022. 18:00

Neša Paripović,  kadar iz filma N.P. 1977

Una Popović, MSU Beograd, Uvodno predavanje o radu Zorana Popovića

Projekcija filma: Zoran Popović: Borba u New Yorku, 50 min., 1976.

Mjesto: Zagreb, Preradovićeva 21

02.12.2022. 19:30  

Zoran Popović, kadar iz filma Struggle in New York, grupa A & L  na setu filma, 1976

Una Popović, MSU Beograd, Uvodno predavanje o radu Neše Paripovića

Projekcija filma: Neša Paripović: N.P. 1977, 27 min.

Mjesto: Zagreb, Preradovićeva 21

 

U okviru izložbe “Tabula Rasa” koja tematski predstavlja i artikuliše veze Zagreb – Beograd između umetnika, projekata, institucija dana 2.12. Una Popović kustosica i voditeljica Zbirke fotografije, filma, videa beogradskog Muzeja savremene umetnosti predstaviće filmove Neše Paripovića (1942) i Zorana Popovića (1944).  Una Popović će se u kratkom uvodnom predstavljanju osvrnuti na praksu oba umetnika, na njihove sličnosti  i razlike u delovanju i promišljanju “nove umetničke prakse”, s obzirom da su obojica blisko saradjivali pripadajući neformalnoj grupi šestoro umetnika okupljenih oko SKC Beograd tokom sedamdesetih godina prošloga veka.

Ovom prilikom biće predstvaljen dugometražni film “Struggle in New York – Borba u Njujorku ” umetnika Zorana Popovića, nastao sredinom 70-ih u NY,  kao kritički pogled na umetnost tog vremena, u kojem se pojavljuju članovi grupe Art and Language i Artist Meeting for Cultural Change. Reč je o jednom od ključnih radova Popovića – jednočasovnom crno-belom filmu (16 mm, 56’30’’), koji je snimio krajem 1976. godine u Njujorku, neposredno nakon jednogodišnjeg boravka i rada u tom gradu. Kroz nekoliko segmenata, koje uokviruje tema “Umetnost i društvo”, film “Struggle in New York” nosi snažnu antikapitalističku poruku. Film je 1977 bio prikazan i u Centru za fotografiju, film i tv u Zagrebu, tom prilikom je štampan katalog.

Film Neše Paripovića  “N.P.1977” koji je i prikazan na izložbi Tabula Rasa ukazuje na drugačiju orijentaciju, za razliku od kompleksnog socijalnog i ideološkog mapiranja ovaj film je orijentisan monološki, prati radnju samog autora koji u procesu flanerije, besciljnog ili drugačije skoncetrisanog u odnosu na pojave grada pravi procese u opsesivnom savladavanju različitih prepreka (zidova, prepreka). Iako je vizuelno film vrlo poetičan u njemu se čita i akt indivudualnog sagledavanja u odnosu na društveno konstruisano, simboličko nepristajanje i osvajanje mikroprostora slobode subjekta.

%d blogeri kao ovaj: