Srpske manastirske biblioteke do kraja 18. veka

U subotu 8.10.2022. g., u  Crkvenoj sali  Srpske pravoslavne crkvene opštine Osijek, održano je predstavljanje knjige dr. Žarka Vojnovića  „Srpske manastirske biblioteke do kraja 18. veka“.

Na početku programa prisutne je pozdravio predsjednik pododbora Prosvjete Osijek Zdenko Čikara te najavio temu i predavača.

Dr Žarko Vojnović je načelnik Odjeljenja za bibliografiju Narodne biblioteke Srbije.

2019. g. objavljena je knjiga“ Srpske manastirske biblioteke do kraja XVIII vekadr Žarka Vojnovića,istaknutog srpskog bibliografa i istraživača istorije srpske knjige i biblioteke,istorije književnosti i izdavaštva. Ovo je prva monografija o srpskim manastirskim bibliotekama, u koju je značajno utkana autorova doktorska disertacija, a za koju je dobio nagradu „Stojan Novaković“ Bibliotekarskog društva Srbije,2020.g.

Istaknut je istorijski značaj manastirskih biblioteka,koje su u temelju srpskog bibliotekarstva, a nekoliko vjekova čine i njegov glavni sadržaj. Polazeći od činjenice da u srpskoj nauci nema veće studije u kojoj su sistematizirana znanja o srpskim manastirskim bibliotekama, cilj je bio da se u knjizi obrade pitanja srpskih manastirskih biblioteka,odnajranijeg pomena do kraja 18. vijeka.

Skrenuta je pažnja na važnost pružanja neophodnih znanja o monaštvu, nastanku i ulozi manastira te liturgijskom životu. Predočene su okolnosti postojanja srpskih manastirskih biblioteka u istorijsko-geografskom okviru, koji, s jedne strane čini tradicionalni prostor srpskih zemalja, a s druge Habsburška monarhija. Naglasak je na 18. vijeku, kada na teritoriju Habsburške imperije dolazi do snažnih promjena, koje će obilježiti novo razdoblje u srpskoj istoriji i kulturi. U razdoblju od 12.  do kraja 18. vijeka po brojnosti i značaju dominiraju manastirke biblioteke. U srednjem vijeku manastiri su bili glavna kulturna središta kod Srba, rasadnici pisane riječi, u kojima su se knjige od najranijih vremena rukopisno umnožavale i tako vijekovimaširile, a i rano srpsko štamparstvo vezano je za manastirska središta.

Djelujući u uvjetima vjekovne porobljenosti srpskog naroda, manastiri su bili čuvari pravoslavne vjere i stožeri srpskog nacionalnog identiteta. Manastirkebiblioteke mogu se nazvati najstarijim srpskim bibliotekama.

U razvojnom luku srpskih manastirskih biblioteka,posebno mjesto zauzima biblioteka manastira Hilandara, kako zbog veličine i sadržaja, tako i zbog uloge Svete Gore u očuvanju Pravoslavlja i razvoju srpske književnosti i pismenosti. Sveta Gora je bila riznica knjiga i posjedovala je bogatstvo originalnih predložaka sa kojih su nastali mnogi prijepisi.

Ktitorskim utemeljenjem manastira kao sakralnog središta, stvarana je i manastirska biblioteka. U zapisu Gavrila Trojičanina, u jednom psaltiru iz 1648. kazuje se da je cijena te knjige ravna težini knjige u srebru. Ruska štampana biblija , po navodima Zaharija Orfelina, vrijedila je dva vola. Od materijalnih mogućnosti zavisila je obnovamanastirskih biblioteka,koje su često stradale u ratovima i elementarnim nepogodama. Od 4. desetljeća 18. vijeka mogu se pratiti inventari manastirskih biblioteka. Knjige su se iznosile iz manastira zbog prinudnih migracija, ali su i posuđivane,poklanjane, pa i pljačkane te se mnogima izgubio trag. Ruski utjecaji na srpske manastirske biblioteke su u tradicionalnim vezama srpskih manastira sa Rusijom, odakle je pristizala velika pomoć u knjigama. Ove pojave označavaju početak novog razdoblja u istoriji srpske pismenosti,književnosti i kulture, kada ruskoslavenski jezik zamjenjuje srpskoslavenski i zauzima njegovo mjesto  kao književni i crkveni jezik Srba, a samim time mijenja i sastav manastirskih biblioteka.

Iz mnogobrojnih zapisa u knjigama vidi se da su monasi kupovali i prodavali knjige. Analizirajući sastav osobnih biblioteka, autor zapaža da se one pri kraju 18. vijeka sve više osuvremenjuju te nestaje prevladavanje klasične monaške literature. U prvim desetljećima 19. vijeka popunjavanje biblioteka novim knjigama postaje sve intenzivnije. Knjiga drŽarka Vojnovića predstavlja nezaobilazni priručnik iz istorije, teorije i prakse srpskih manastirskih biblioteka, veliki poduhvat u području istraživanjaistorije srpske knjige, biblioteke i bibliotekarstva te značajan doprinos srpskoj  istoriji, nauci i kulturi ,uopće.

Izuzetno nadahnuto, korisno i zanimljivo predavanje, sa pregršt podataka, u trajanju od 90 minuta.

Programu je prisustvovalo   30-ak gostiju i članova.

Predsjednik Pododbora: Zdenko Čikara

%d blogeri kao ovaj: