U Narodnoj biblioteci Srbije održan program Periodika Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“

U četvrtak 11. 4. 2024. u atriju Narodne biblioteke Srbije predstavljena je periodična publikacija i rad Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” koje ove godine obilježava 80 godina. Na predstavljanju su sudjelovali Petar Lađević kao moderator te višegodišnji suradnik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, Čedomir Višnjić kao urednik Ljetopisa SKD “Prosvjeta”, časopisa “Prosvjeta” te brojnih drugih izdanja te Vule Žurić, publicist i književnik te također suradnik SKD “Prosvjeta”.

Gospodinu Petru Lađeviću je ispred SKD „Prosvjeta“ Čedomir Višnjić uručio godišnje priznanje „Zlatna značka“ koje se dodjeljuje  istaknutim članovima Društva ili zaslužnim pojedincima koji su zadužili Društvo.

Djelovanje i rad SKD „Prosvjeta“ na programu je predstavljeno dominantno kroz prizmu izdavaštva, konkretno kroz 27 godina redovnog izlaženja Ljetopisa SKD „Prosvjeta“ kao najozbiljnieg izdanja u kulturi Srba na području današnjeg Republike Hrvatske, u smislu tematskog rasporeda i časopisa „Prosvjeta“. Pričajući o Ljetopisu, posljednja dva broja posvećena su Balkanskim ratovima. Njima je posvećen jedan od posljednjih tomova Djela Lava Trockog objavljenih u SSSR-u; njima su posvećeni svi brojevi zagrebačkih novina Srbobran od jeseni 1912. do ljeta 1913. godine. Dojam koji su ti ratovi ostavili na javno mnijenje u Austro-Ugarskoj, posebice na južnoslavenskom prostoru, bio je kamen temeljac zajedništva koje je ostvareno u ratnim i neposredno poratnim godinama. Pričajući o  važnosti policentričnosti srpske zajednice na ovim prostorima, a i kontekstu gostovanja SKD „Prosvjeta“ iz Zagreba u Beogradu, možda je najbolje citirati profesora Lađevića: Naše razlike su naša prednost, a naš razum treba biti put ka našoj slozi.

Vodeći se time, temeljnu vrijednost časopisa Prosvjeta Vule Žurić  vidi upravo u bogatstvu različitosti, konkretno: Što razlikuje Prosvjetu od ostalih časopisa, jer ona nije samo književni časopis. Ali taj dio io koji se tiče književnosti, on ustvari propovijeda jednu vrstu raznovrsnosti. Jedan široki luk, pogled na sve ono što se dešava na našoj kulturnoj sceni. Operisan od bilo kakve kvazi-ideološke opredjeljenosti jer je ideologija koja nas interesuje – kultura, naša nacionalna kultura koja je dio one europske pa i svjetske. Današnji časopis Prosvjeta daleki je potomak ratne Srpske riječi, glasila srpskih partizana u Hrvatskoj, lista koji je s prekidima izlazio preko 80 godina, mijenjao urednike i kulturnu i izdavačku politiku.

Uz temu periodike, o kontekstu nastanka SKD „Prosvjeta“ 1944. i obnovi 1990-ih pričao je Čedomir Višnjić. Posebno je naglašena važnost djelatnosti Društva kako u kontekstu Srba u Hrvatskoj, tako i radi Srba u Srbiji. Osim formativnih godina važnih za SKD „Prosvjeta“, obuhvaćen je i međuratni period te srpske institucije i pojedinci na prostoru današnje Hrvatske koje su djelovale i prije „Prosvjete“.

Ovo priopćenje valja završiti riječima kojima je i Petar M. Lađević otvorio program pričajući o važnosti SKD „Prosvjeta“: Ona je najtrajnija srpska institucija. Nemamo ništa trajnije i nemamo ništa, po mom dubokom uvjerenju, što bi bilo značajnije.

Fotografije: Biljana Rakočević (NSB)

Video gostovanja moguće je vidjeti na YouTube kanalu kanalu Narodne biblioteke Srbije

%d blogeri kao ovaj: