IZJAVA ZA JAVNOST

sr-653x330

Obrazovanje srpske nacionalne manjine na vlastitom jeziku i pismu manjkavo uz brojne propuste i opstrukcije od mnogih aktera u obrazovnom procesu

Na sjednici Glavnog odbora, održanoj prošlog mjeseca, Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” razmatralo je otvoreno pitanje manjinskog odgoja i obrazovanja, sa naglaskom na probleme koje pri tom imaju Srbi u Hrvatskoj. Konstatirane su sljedeće činjenice:

  • Pravni okvir koji regulira obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je napredan i zadovoljavajući budući da pripadnicima nacionalnih manjina jamči pravo na nastavu na materinjem jeziku na svim razinama obrazovnog sustava ako su zadovoljeni potrebni uvjeti. Međutim, dosadašnja iskustva u implementaciji obrazovnih manjinskih standarda sugeriraju da je obrazovanje srpske nacionalne manjine na vlastitom jeziku i pismu manjkavo uz brojne propuste i opstrukcije od mnogih aktera u obrazovnom procesu.
  • Škole s nastavom na jezicima nacionalnih manjina, koje rade po modelu A (škole na srpskom jeziku i pismu u istočnoj Slavoniji), nisu primjereno definirane jer još uvijek nije riješeno temeljno pitanje njihove registracije. Ove škole sada egzistiraju u pravnom vakuumu unutar kojeg su razni oblici devijacija i pritisaka standardna pojava.
  • Osim kroničnog nedostatka udžbenika i nastavnih materijala za obrazovanje na srpskom jeziku i pismu (prvenstveno u srednjim školama te za učenje srpskog jezika i kulture) koji učiteljima uvelike otežavaju provođenje nastave, dodatni problem u organizaciji nastave za pripadnike srpske manjine su zastarjeli nastavni planovi i programi. Službeno donošenje navedenih nastavnih planova i programa za nacionalnu grupu predmeta planirano je za 2013. godinu za što su i osigurana sredstva u državnom proračunu, ali niti do završetka 2014. godine predmetnih planova i programa za provođenje nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina u osnovnim i srednjim školama nema. Koliko se sporo rješavaju ovakva pitanja govori i to da su dodatci nastavnom planu i programu za nacionalnu grupu predmeta modela A još uvijek u proceduri odobravanja a predani su 2012.godine, a novi planovi za model C do danas nisu ni objavljeni iako je MZOS proveo javno internetsko savjetovanje za Nastavni plan i program srpskog jezika i kulture modela C obrazovanja na srpskom jeziku i pismu od 1. do 4. razreda osnovne škole, 2 sata tjedno.
  • Korak unatrag učinjen je svojevremeno ukidanjem Uprave za nacionalne manjine, a  sredstva osigurana u državnom proračunu su stalno nedovoljna za ozbiljan rad. Svjesni smo krizne situacije i teškoća sa kojima se cijelo društvo suočava, ali želimo da i društvo u cjelini bude svjesno uvjeta u kojima rade i obrazuju se Srbi i ostale nacionalne manjine u RH.
  • U društvu je prisutan vrlo visok stupanj stigmatizacije srpske nacionalne manjine koji kod pripadnika ove manjine proizvodi određene zadrške prema ostvarivanju predmetnog prava. Vrlo teško je s jedne strane jačati identitet i manjinsku kulturu, dok je istovremeno taj identitet napadan ili stigmatiziran od nemalog broja društvenih aktera, što se daleko najviše osjetilo tokom prošle godine kada je s više razina napadano ćirilično pismo kojim se služe i pripadnici srpske nacionalne manjine. Zbog toga roditelji djece predškolskog i školskoga uzrasta imaju određene zadrške prema obrazovanju njihove djece na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
  • Dok se ne prevlada strah i svojevrsna getoizacija srpske nacionalne manjine, obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu bit će relativno slabo korišteno manjinsko pravo, a bez korištenja prava zapravo ne postoji garancija samoodrživosti srpske manjinske zajednice. Tek kad prestane aktivna difamacija srpskog imena i identiteta, kad prema njima nestane distanca većinske populacije, počet će se na zdravim temeljima razvijati obrazovanje na srpskom jeziku i pismu.
  • Do tada je potrebno jasnije pravno definirati sve elemente sustava manjinskog obrazovanja, pojačati napore na punoj i efikasnoj implementaciji zakonskih standarda u praksi te uvesti nezavisnu kontrolu cijelog sustava kako bi sustav mogao napredovati ali i ispravljati uočene nedostatke. Potrebno je voditi stimulativnu i progresivnu obrazovnu politiku, ojačati institucije koje se bave obrazovanjem manjina, te ohrabrivati pripadnike srpske manjine da konzumiraju predmetno pravo.
  • Promjena koju je 2014. godine uvelo nadležno ministarstvo vezano uz sufinanciranje ljetnih škola manjinskog jezika i kulture u koje ne mogu biti uključeni učenici koji pohađaju neki od oblika manjinske nastave je više nego jasna poruka kako u školama ne treba učiti manjinski jezik i kulturu.

Održavanje i implementacija manjinskih prava traži aktivan odnos svih društvenih činilaca, pa i nadležnih vlasti. To je naročito slučaj u obrazovanju, sustavu reprodukcije znanja i vrijednosti, koji je stalno izložen svim vrstama uticaja iz društvenog okruženja. Inače nas sve sustiže optužba za formalan karakter tih prava, SKD “Prosvjeta” očekuje i traži aktivniju saradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta sa institucijama srpske nacionalne manjine, i uvjereni smo da će ta saradnja značajno doprinijeti unapređenju obrazovanja svih manjina pa i Srba u Republici Hrvatskoj.

 

U Zagrebu, 16. 01. 2015.                                                      

Za Glavni odbor
Predsjednik SKD “Prosvjeta”
Čedomir Višnjić

Facebook komentari
%d blogeri kao ovaj: