Izložba godine: Giacometti stigao u Umjetnički paviljon

unnamed-2
Dragan Matić/ CROPIX
Od danas 21. rujna publika će moći vidjeti radove Alberta Giacomettija u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

U suradnji s francuskom Fondacijom Maeght, u Zagreb su iz okolice Nice stigli radovi čuvenog švicarskog kipara, slikara i grafičara Alberta Giacomettia, čije su skulpture obilježile povijest umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.

Fondacija Maeght ima čak pedesetak Giacomettijevih skulptura koje obaraju rekorde na svjetskim tržištu umjetnina, a zagrebačka publika ima privilegiranu priliku vidjeti njih devet, među njima i čuvenog “Čovjeka koji hoda”.

Ta je duboko metaforička skulptura opravdano dobila središnji prostor u Umjetničkom paviljonu koji je za ovu izložbu pretvoren u zlokobnu, mračnu grobnicu, u svojevrsnu utrobu piramide u kojoj skulpture izgledaju kao drevna egipatska božanstva.

– Namjerno nisam radila Giacomettijevu retrospektivu. Tako ne bih uspjela reći ono što želim ovom izložbom, a to je da Giacomettijeva djela nastala nakon Drugog svjetskog rata i te kako korespondiraju sa sadašnjošću. Publici nudimo devet skulptura, jedanaest crteža i četrnaest litografija. Ciklus skulptura Žene iz Venecije datira iz 1956., a Čovjek koji hoda iz 1960. godine. Te skulpture pokazuju stradanja u Drugom svjetskom ratu, čovjeka koji je izašao iz nacističkih logora, iz ruševina rata. Ti radovi dokazuju da je Giacometti bio prorok, jer njegova djela danas uzbuđuju istom snagom kao i u doba njihova stvaranja – ističe ravnateljica Umjetničkog paviljona i autorica izložbe Jasminka Poklečki

– Izložbu sam zamislila kao veliku grobnicu. Sve je u crnom, trebali smo umiriti zlatne detalje Paviljona pa su nam mračni i pod i zidovi. A usred izložbenog prostora nalazi se manekenska pista u čijem je središtu Čovjek koji hoda, prema kojem idu Žene iz Venecije… Čovjeka koji hoda željela sam predstaviti kao spasitelja i pokazati da nada ipak postoji – objašnjava Jasminka Poklečki Stošić neuobičajen likovni postav izložbe.
No, osim Giacomettijevih djela, posjetitelje će na divovskim platnima dočekati i četiri videa. Trima je autor fotoreporter Zoran Marinović i tiču se rata u Kongu, rata u Siriji s naglaskom na izbjeglice, ali i uništenja kulturnog blaga u Siriji.

– Publika će moći vidjeti i uništenje muzeja u Palmiri koji je čuvao umjetnine nastale u 13. stoljeću prije Krista – istaknula je Jasminka Poklečki Stošić te napomenula da jedan video prikazuje nedavne terorističke napade u Bruxellesu, rad RTL-a iz Belgije.
– Giacomettijeva djela tiha su sama po sebi. No, staviti ih u relaciju sa suvremenim događajima zapravo znači novo čitanje Giacomettija. Stoga je koncepcija autorice ove izložbe jako važna. Treba reći da je Giacometti smatrao da je umjetnost podjednako važna kao politika ili ekonomija – istaknuo je direktor Fondacije Maeght Olivier Kaeppelin.
Izložba se za publiku otvara danas, a trajat će do 1. siječnja. Ravnateljica je istaknula da je ulaz nezaposlenima besplatan.


Izvor: Vecernji.hr

Facebook komentari
%d blogeri kao ovaj: