Memoarska knjiga D. Jelčića – Živjeti u književnosti

dubravko_jelcicKnjigu akademika Dubravka Jelčića ‘Živjeti u književnosti – kritičko-memoarski eseji, glose i paljetci’ objavilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK) u ediciji Mala knjižnica.

U predgovoru akademik Jelčić piše kako knjiga ima naglašeno osobni značaj, jer je u nju uvrstio kritičko-memoarske eseje, glose i paljetke o dvanaesterici hrvatskih književnika, a koji dosad nisu bili objelodanjeni u njegovim knjigama. ‘Sve su to književni događaji i doživljaji, koji su ispunjavali moj život’, piše Jelčić i dodaje kako je to bila njegova alternativna životna stvarnost kadikad prevalentnija od realne.

U knjizi ‘Živjeti u književnosti – kritičko-memoarski eseji, glose i paljetci’ (415 str.) objavljeni su tekstovi o Antunu Gustavu Matošu, Tinu Ujeviću, Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Dragutinu Tadijanoviću, Ivu Frangešu, Petru Šegedinu, Marijanu Matkoviću, Matku Peiću, Miroslavu Vaupotiću, Vlatku Pavletiću i Ivanu Aralici.

Jelčić navodi kako su to sve pisci koji su desetljećima djelom, a neki osobom i djelom, zaokupljali njegovu pozornost. ‘Uređivao sam Matoševa sabrana i izabrana djela, istražio i objelodanio bibliografski pregled kompletne literature o Matošu’, napominje Jelčić i podsjeća kako je također uređivao sabrana djela Tina Ujevića, kojeg je potkraj života i upoznao.

Osobno je upoznao i Krležu, no, kako navodi, za razliku od njegovih djela, s njim nije imao osobnih kontakata. ‘Cesarca sam uvijek cijenio više nego oni koji su mu imali biti ideološki sumišljenici, napomenuo je dodavši kako je sa svim ostalim, od Tadijanovića pa sve do Aralice, imao prisne i dugotrajne prijateljske odnose.’ Napomenuvši da se u tekstove udijevala i ta osobna crta, Jelčić ističe kako ova knjiga ima pretežno memoarsko obilježje pa bi se zato moga nazvati i književnim sjećanjima odnosno uspomenama.

Akademik Dubravko Jelčić rođen je u Požegi 1930. Književni je povjesničar, esejist i političar. Bio je znanstveni djelatnik u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazalište i glazbu HAZU, član uredničkoga odbora biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti, izvršni te glavni urednik edicije Stoljeća hrvatske književnosti, a sada je voditelj Zavoda za znastveni i umjetnički rad rad HAZU u Požegi. Objavio je više knjiga, a autor je i ‘Povijesti hrvatske književnosti’. (Hina)

Facebook komentari
%d blogeri kao ovaj: