Tišina koja je srušila spomenik
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Tišina koja je srušila spomenik u utorak, 10. listopada/oktobra 2023. u 19 sati, u Galeriji SKD ‘Prosvjeta’, Preradovićeva 21, Zagreb.
U fokusu izložbe je prekid tišine kroz virtualnu izgradnju spomenika, te stvaranje otpora prema kolektivnoj amneziji vezano za djelo Vojina Bakića, kroz umjetničku instalaciju multimedijalnog umjetnika Sandra Đukića, odnosno dokumentaciju njezine izvedbe na dan 30. rujna/septembra 2023. na lokaciji srušenog spomenika u Kamenskoj, o čemu više na linku.
Izložba će podsjetiti na procese izgradnje i rušenja skulpture, te društveni kontekst i reakcije medija koji prate nastanak i nestanak skulpture Vojina Bakića Spomenik pobjedi naroda Slavonije.
Autori izložbe: Eugen Jakovčić i Davorka Perić
Internet stranica projekta >
Internet stranica projekta >
Vojin Bakić: ‘Spomenik pobjedi naroda Slavonije’
U trenutku svog nastanka ova razlistana forma bila je najveća apstraktna skulptura u Europi, a nailazili bi na nju listajući knjige Herberta Reada, Venturija i drugih važnih povjesničara umjetnosti. Jednako nezaobilazna bila je u medijima te su o njoj članke objavili Start, Vjesnik, Glas Slavonije i 4. Jul iz Beograda.
U inženjerski složenom procesu nastanka skulpture su osim kipara Vojina Bakića i arhitekta Josipa Seissela sudjelovali su inženjeri ‘Brodarskog Instituta’ u Zagrebu i ‘Vazduhoplovnog instituta’ u Beogradu, a skulptura je nastajala i samodoprinosom naroda Slavonije.
U periodu od 19. do 21. veljače 1992. skulptura je minirana devet puta, te potom razvaljena do temelja i pretvorena u sekundarnu sirovinu. Uz jedan od rijetkih preostalih fragmenata skulpture, djelić reflektirajućeg nehrđajućeg čelika bit će izložene i fotografije srušenog spomenika, te dokumenti poput onog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskoj prognozi na 21. veljače 1992. kad su mediji objavili da je jak vjetar srušio spomenik, a DHMZ svjedoči da je tada puhao vjetar koji se po Beaufortovoj ljestvici naziva Tišina.
U trenutku svog nastanka ova razlistana forma bila je najveća apstraktna skulptura u Europi, a nailazili bi na nju listajući knjige Herberta Reada, Venturija i drugih važnih povjesničara umjetnosti. Jednako nezaobilazna bila je u medijima te su o njoj članke objavili Start, Vjesnik, Glas Slavonije i 4. Jul iz Beograda.
U inženjerski složenom procesu nastanka skulpture su osim kipara Vojina Bakića i arhitekta Josipa Seissela sudjelovali su inženjeri ‘Brodarskog Instituta’ u Zagrebu i ‘Vazduhoplovnog instituta’ u Beogradu, a skulptura je nastajala i samodoprinosom naroda Slavonije.
U periodu od 19. do 21. veljače 1992. skulptura je minirana devet puta, te potom razvaljena do temelja i pretvorena u sekundarnu sirovinu. Uz jedan od rijetkih preostalih fragmenata skulpture, djelić reflektirajućeg nehrđajućeg čelika bit će izložene i fotografije srušenog spomenika, te dokumenti poput onog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskoj prognozi na 21. veljače 1992. kad su mediji objavili da je jak vjetar srušio spomenik, a DHMZ svjedoči da je tada puhao vjetar koji se po Beaufortovoj ljestvici naziva Tišina.
