Odgoda predavanja, Martina Munivrana i Nataša Ivančević
Uz grupnu izložbu Sa svakim nešto dijeliš… organizirali smo predavanja o dvije istaknute umjetnice predstavljene na izložbi, čiji su bogati opusi prekinuti preranom smrću. Njihova je recepcija u ovoj sredini bila veoma kompleksna, ponekad gromoglasna, a ponekad ju je pratila tišina ili nerazumijevanje.
Utorak, 21. 11. 2023. u 18 sati
Dr.sc. Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU-a: Kako su ljubav i otpor pokretali Ivanu Popović da mijenja sebe i sve oko sebe; izložbeni prostor SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21, Zagreb
Dr. sc. Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU-a govorit će o Ivani Popović (Vrboska, Gorski kotar, 1968. – Krk, 2016.) prerano preminuloj akademskoj kiparici i svestranoj umjetnici koja je originalnošću i kreativnošću povezala brojne umjetničke discipline: kazalište, kostimografiju, performans, kiparstvo, modu, slikarstvo, crtež, primijenjenu umjetnost i dizajn. Modni igrokaz i performans „Ja sam žrtva mode“ te kiparski projekt „Promatrači“ njena su najpoznatija djela i izvrsni primjeri Ivanina društvena angažmana kojima je povezala visoku kulturu i umjetnost s popularnom kulturom. Njezino stvaralaštvo opire se kategorizaciji, ali u njemu se zrcali postmoderni duh vremena te snažna kreativnost i zaigranost duha. Sama je definirala svoje djelovanje kao „teatralizaciju vizualne kulture“. U kratkom životu sve je stvarala vlastitim rukama, vođena neiscrpnom maštom i kreativnošću i pritom ukidala granice između vlastita života i umjetničkog stvaranja. Do posljednjeg daha zalagala se za prava žena i obespravljenih skupina, kao i za zdravstvenu skrb i borbu za prevenciju karcinoma dojke.
Četvrtak, 23. 11. 2023. u 18 sati
Dr.sc. Martina Munivrana, muzejska savjetnica MSU-a: Breda Beban – u prostoru između; izložbeni prostor SKD Prosvjeta, Preradovićeva 21, Zagreb
Dr.sc. Martina Munivrana, muzejska savjetnica MSU-a, govorit će o Bredi Beban (Novi Sad, 1952. – London, 2012.), slikarici, vizualnoj i intermedijalnoj umjetnici koja je umjetnički rad započela u okviru likovne scene Hrvatske i bivše Jugoslavije, a nastavila u iseljeništvu (Trst, London). Njezin umjetnički rad obilježen je svim onim što nosi iskustvo emigracije osobe liminalnog identiteta (kakao to definiraju Arnold van Gennep; Victor Turner: kulturno-socijalna teritorijalna bipolarnost i trajni i promjenjivi osjećaj nepripadanja zemlji matici i zemlji useljenja, te implikacije toga na cjelokupno umjetničko stvaralaštvo.
Uvid u njezinu biografiju omogućuje jasnije razumijevanje njezina umjetničkog puta i cjelovitog sagledavanja umjetničkog opusa. U svojim radovima Breda Beban iz pozicije žene, umjetnice, migrantice problematizira teme kroz prizmu autobiografskog pisma i teme migracije, nacionalne (ne)pripadnosti, u kojima su naglašena duhovnost, emocije žaljenja ili glorificiranja izgubljenog zavičaja, kao i pripadajući osjećaj marginalnosti proizašao iz osobnog iskustva migracije. Navedeno je impliciralo formiranje složenog odnosa prema osobnom i kolektivnom kulturnom identitetu i njegovoj konstrukciji, prema konceptu drugosti, kao i politici reprezentacije i izvedbe.
